Tabaković iznela važne brojke: Pomoć države neće podići inflaciju, dinarska štednja prešla 250 milijardi

Jednokratna državna davanja u potpunosti su obuhvaćena avgustovskom projekcijom prosečne inflacije od 3,2 odsto za ovu godinu

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Tanug/Rade Prelić

Isplata jednokratne državne pomoći protiče bez zastoja i neće dugoročno uticati na inflaciju, dok će povećati potrošnju, saopšteno je iz Narodne banke Srbije. Guvernerka Jorgovanka Tabaković istovremeno je navela da je dinarska štednja građana premašila 250 milijardi dinara, dok je 2012. godine iznosila manje od 18 milijardi dinara.

Predstavnici NBS govorili su o tome na konferenciji „Stabilnost monetarnog i finansijskog sistema u uslovima aktuelnih globalnih geopolitičkih dešavanja“.

Kako su naveli, jednokratna državna davanja u potpunosti su obuhvaćena avgustovskom projekcijom prosečne inflacije od 3,2 odsto za ovu godinu.

To znači da, prema proceni NBS, isplata pomoći neće narušiti cenovnu stabilnost, ali će uticati na rast potrošnje.

Foto: Tanug/Rade Prelić

Tabaković: Isplate bez gužvi

Tabaković je istakla da je tehnička realizacija isplate zahtevala obiman rad na terenu i dodatno planiranje gotovine, kako bi se izbegle gužve na šalterima i bankomatima.

Najveći deo korisnika novac je primio preko Banke Poštanska štedionica, dok je deo građana sredstva koristio putem elektronskih kanala.

– Veliki broj građana primio je i koristio novac putem elektronskih kanala, što potvrđuje značajan rast broja edukovanih korisnika elektronskog bankarstva – rekla je Tabaković.

Guvernerka NBS je navela i da ukupna dinarska štednja građana sada prelazi 250 milijardi dinara. Kada je 2012. godine preuzela funkciju, iznosila je manje od 18 milijardi dinara i činila 1,9 odsto ukupne štednje.

Prema njenim rečima, građani su tada uglavnom štedeli u evrima, dok je deo novca držan van bankarskog sistema.

– Ko je imao nešto sa strane, to je držao u evrima i neretko u slamaricama. Takvo stanje nije mogla da promeni jedna institucija, ma koliko dobro radila. Predsednik vlade Aleksandar Vučić je tada preuzeo političku odgovornost i doneo teške fiskalne odluke, koje nisu bile popularne. Mi smo u Narodnoj banci preuzeli odgovornost za cene, za dinar i za banke. Morali smo da uskladimo politike i da zajedno rešavamo godinama odlagane probleme – rekla je Tabaković.

Foto: Tanug/Rade Prelić

Problematični krediti ispod dva odsto

Tabaković je ocenila da je država, 14 godina kasnije, uspela da povrati poverenje građana u bankarski sistem, navodeći diverzifikaciju tržišta i investitora kao jedan od faktora tog procesa.

– Udeo problematičnih kredita je sada ispod dva odsto. Stope na nove dinarske kredite stanovništva niže su za čak 12,1 procentni poen, a privredi niže za devet procentnih poena nego što su bile u martu 2013. godine. Ranije je svaki peti kredit bio problematičan. Srbija danas ima investicioni rejting – navela je guvernerka.

Ona je istakla da se, kada se ocenjuju rezultati, mora uzeti u obzir stanje koje je zatečeno 2012. godine.

– Građani su plaćali i visoke kamate i posledice slabljenja dinara i sanaciju loše vođenih banaka. Zato rezultate i poredimo sa onim što smo zatekli, a svaku odluku sa koristima koje je ona donela Srbiji – rekla je Tabaković.

Devizne rezerve gotovo tri puta veće

Prema podacima koje je iznela guvernerka NBS, bruto devizne rezerve Srbije krajem 2012. godine iznosile su 10 milijardi evra, dok danas iznose 30,8 milijardi evra.

Neto devizne rezerve su, kako je navela, u istom periodu porasle sa 5,5 milijardi na 26,3 milijarde evra.

Učešće zlata u deviznim rezervama povećano je sa 6,2 odsto na 22 odsto.

Srbija svoje zlatne rezerve čuva u NBS, osim tri tone zlata koje se, prema rečima Tabaković, nalaze u Bernu zbog pokretljivosti i likvidnosti u aktuelnim geopolitičkim okolnostima.

– To nam omogućava da spremno odgovorimo na svaku krizu, kao što smo to činili unazad 14 godina – istakla je Tabaković.

BONUS VIDEO:

Izvor: Objektiv.rs, Tanjug

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar