Geopolitički potres na Mediteranu: Grčka sa Izraelom gradi “Ahilov štit” vredan više od 3 milijarde evra

"Ahilov štit“ nije samo nabavka novih protivvazdušnih i protivbalističkih sistema, već i pokušaj potpunog preuređenja grčke protivvazdušne odbrane

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Grok

Grčka i Izrael danas su u Tel Avivu potpisali konačni sporazum o uspostavljanju takozvanog Grčkog štita, čime je program “Ahilov štit“ i zvanično prešao iz faze pregovora u realizaciju. Reč je o jednom od najvećih i najambicioznijih programa naoružanja Grčke poslednjih godina, vrednom više od 3 milijarde evra.

Sporazum su potpisali predstavnici Generalne direkcije za odbrambeno naoružanje i investicije grčkog Ministarstva nacionalne odbrane, na čelu sa general-majorom Joanisom Burasom, dok su sa izraelske strane ugovor potpisali predstavnici Direkcije za odbrambenu saradnju SIBAT i MAFAT-a, izraelskog tela nadležnog za istraživanje i razvoj odbrambenih tehnologija.

Nakon gotovo tri godine pregovora, tehničkih razgovora i niza odobrenja, sporazum sada ulazi u fazu realizacije. Izrael će pokrenuti narudžbine prema kompanijama koje učestvuju u programu, među kojima su IAI, Rafael i ELTA Systems, kako bi počela realizacija pojedinačnih projekata.

Program vredan više od 3 milijarde evra

“Ahilov štit“ nije samo nabavka novih protivvazdušnih i protivbalističkih sistema, već i pokušaj potpunog preuređenja grčke protivvazdušne odbrane.

Najmanje 25 odsto programa trebalo bi da ima grčko industrijsko učešće. To znači da bi oko 700 miliona evra ukupne vrednosti projekta moglo da bude usmereno ka grčkoj privredi kroz poslove za domaće kompanije, koproizvodnju, transfer tehnologije i razvoj novih tehnoloških kapaciteta.

Prema dostupnim informacijama, avans za program procenjuje se na oko 600 miliona evra.

Grčki ministar nacionalne odbrane Nikos Dendijas ocenio je da savremeni način ratovanja zahteva temeljnu promenu sistema odbrane.

– Nalazimo se u eri radikalnih promena. Savremeni sukobi već su promenili parametre vojne odbrane i odvraćanja. Tehnologija, balističke rakete, satelitske komunikacije, bespilotni sistemi, sajber pretnje, hibridni oblici ratovanja i povezanost operativnih područja odavno su učinili ranije doktrine odbrane potpuno nerealnim – rekao je Dendijas.

On je istakao da Grčka zbog toga sprovodi “sveobuhvatnu i suštinsku reformu“ svojih oružanih snaga.

– Grčka je prva zemlja Evropske unije koja uvodi sličan sistem. Brza promena svega predstavlja neophodan uslov nacionalnog opstanka pred revizionizmom i sve većom pretnjom – poručio je Dendijas.

Cilj je jedinstveni sistem protivvazdušne odbrane

“Ahilov štit“ zamišljen je kao višeslojni sistem protivvazdušne i protivbalističke zaštite, a ne kao skup međusobno nepovezanih sistema naoružanja.

Njegova arhitektura trebalo bi da poveže borbene avione F-35 i modernizovane F-16 Viper, fregate FDI Belharra, bespilotne letelice, radare, raketne sisteme i komandno-informacione kapacitete u jedinstveno mrežno okruženje.

Na taj način različiti sistemi trebalo bi međusobno da razmenjuju podatke i zajednički stvaraju operativnu sliku vazdušnog prostora.

Od čega će se sastojati “Ahilov štit“

Jedan od ključnih elemenata biće izraelski sistem BARAK MX kompanije IAI, koji će činiti osnovu protivvazdušne odbrane. Sistem koristi tri vrste presretača – BARAK MRAD, LRAD i ER – sa dometima od približno 35, 70 i 150 kilometara.

Za nadzor vazdušnog prostora predviđeni su mobilni radari EL/M-2084 MMR kompanije ELTA Systems. Oni će biti povezani sa sistemom vazdušne kontrole grčkog ratnog vazduhoplovstva.

Treći važan element biće sistem SPYDER kompanije Rafael, dok je za odbranu od balističkih raketa velikog dometa predviđena integracija sistema David’s Sling.

Iznad svih tih elemenata nalaziće se centralni sistem komandovanja i kontrole, svojevrsni “mozak“ celog štita. On će povezivati senzore i različite sisteme presretanja, objedinjavati operativne podatke, procenjivati i određivati prioritete pretnji i omogućavati izbor odgovarajućeg sredstva za njihovo neutralisanje.

Kako je došlo do sporazuma

Grčka je još ranije počela da razmatra nabavku savremenih izraelskih protivvazdušnih i protivbalističkih sistema. Tokom 2024. godine iskazala je konkretan interes, ali su pregovori privremeno usporeni zbog razvoja situacije u Gazi.

Zvanična faza pregovora između grčke Generalne direkcije za odbrambeno naoružanje i investicije i izraelskog SIBAT-a počela je 15. decembra 2025. godine.

Odabran je model međudržavnog sporazuma, odnosno G2G aranžmana, koji je trebalo da omogući brže sprovođenje procedure. Paralelno su tri pregovaračka tima razgovarala sa kompanijama Rafael, IAI i ELTA Systems o tehničkim i operativnim detaljima.

Tokom narednih meseci pregovori su vođeni na dva fronta – o sistemima i količinama koje će Grčka nabaviti, ali i o učešću domaće industrije.

U junu je dogovoreno da najmanje 25 odsto programa bude realizovano kroz grčku industriju, uključujući proizvodnju i transfer tehnologije. Među kompanijama koje bi trebalo da učestvuju navode se EAS, EAB, Metlen, Miltech, Scytalys, Akmon, brodogradilište Salamina i GEK TERNA.

Ključni korak usledio je 23. jula 2026. godine, kada je grčki Savet za nacionalnu bezbednost i spoljnu politiku odobrio program “Ahilov štit“.

Početkom avgusta dobreno je i poslednje potrebno odobrenje izraelske ministarske komisije za izvoz, čime su uklonjene poslednje prepreke za potpisivanje sporazuma.

Veliki test za grčku odbrambenu industriju

“Ahilov štit“ trebalo bi da bude potpuno operativan za oko 35 meseci. Njegov značaj, međutim, prevazilazi samu nabavku oružja.

Grčka želi da kroz ovaj projekat razvije sopstvenu odbrambenu industriju, poveća učešće domaćih kompanija i obezbedi transfer tehnologije.

Program bi trebalo da predstavlja novu filozofiju grčke protivvazdušne odbrane – jedinstvenu, umreženu strukturu u kojoj radari, raketni sistemi, avioni, brodovi i bespilotne letelice razmenjuju podatke i zajednički odgovaraju na različite vrste pretnji.

Za Atinu će zato jedan od glavnih izazova biti da, pored nabavke savremenog naoružanja, izgradi i domaće kapacitete koji će moći da podrže ovaj sistem i učestvuju u razvoju njegove naredne generacije.

Izvor: Protothema

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar