Pišite dnevnik zahvalnosti: “Time izazivate snažan talas pozitivnih emocija“

Psiholozi ističu da zahvalnost ne menja dešavanja oko nas, već način našeg doživljaja

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Freepik

Na početku 2026. godine, stručnjaci podsećaju da je upravo sada pravi trenutak za usvajanje novih, zdravih navika, a među najjednostavnijima i najefikasnijima je praktikovanje zahvalnosti.

Dobrobiti zahvalnosti već su dobro dokumentovane u psihologiji i medicine, kao što su niže stope depresije i anksioznosti, bolje raspoloženje, kvalitetniji san, kao i pozitivni efekti na zdravlje srca i krvnih sudova. Brojna istraživanja pokazuju da ljudi koji redovno praktikuju zahvalnost imaju stabilniji emocionalni odgovor na stres, veći osećaj životnog zadovoljstva i bolju međuljudsku povezanost.

Psihoterapeutkinja Niro Felicijano ističe da osećaj radosti ne zahteva velike promene u životu, već često počinje malim, svesnim koracima.

“Već samo beleženje stvari zbog kojih smo zahvalni može izazvati snažan talas pozitivnih emocija“, navodi ona.

Prema njenim rečima, mozak se vremenom “trenirа“ da primećuje ono što funkcioniše dobro, umesto da se stalno fokusira na probleme.

Studije iz oblasti pozitivne psihologije pokazuju da vođenje dnevnika zahvalnosti, čak samo tri do pet stavki dnevno,može dovesti do merljivih poboljšanja mentalnog zdravlja za samo nekoliko nedelja. Istraživanja su povezala redovno praktikovanje zahvalnosti sa: smanjenim nivoom hormona stresa (kortizola),nižim krvnim pritiskom,boljim kvalitetom sna,većom emocionalnom otpornošću.

Stručnjaci objašnjavaju da zahvalnost aktivira delove mozga povezane sa nagradom i empatijom, što dugoročno utiče na stabilnije raspoloženje i zdravije reakcije na svakodnevne izazove.

Felicijano posebno naglašava da ova vežba može biti porodična aktivnost, što joj daje dodatnu vrednost. Kada roditelji i deca zajedno izdvoje nekoliko minuta dnevno da razgovaraju o onome na čemu su zahvalni,bilo tokom večere ili pred spavanje, jačaju se porodične veze, razvija emocionalna pismenost kod dece i stvara osećaj sigurnosti i pripadnosti.

Psiholozi ističu da deca koja odrastaju u okruženju gde se otvoreno govori o zahvalnosti i pozitivnim iskustvima češće razvijaju empatiju, samopouzdanje i zdrav način nošenja sa stresom.

U vremenu koje karakterišu ubrzan tempo, neizvesnost i stalna izloženost negativnim informacijama, zahvalnost se sve češće opisuje kao jednostavan, ali moćan alat za očuvanje mentalnog zdravlja. Kako zaključuje Felicijano: “Zahvalnost ne menja ono što se dešava oko nas,ali menja način na koji mi to doživljavamo.“

Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar