Kontrole će u budućnosti obavljati mašine: Evo kako će izgledati poreski sistem

Ove promene idu ruku pod ruku sa padom broja inspektora

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Porez
Foto: Pixabay

U Srbiji se poreski nadzor ubrzano transformiše – kontrole postaju digitalizovane, personalizovane i sve više zasnovane na analizi rizika. Kako ističu stručnjaci, tradicionalni model nadzora se menja: sve je manje fizičkih inspekcija, a sve više automatizacije i elektronske komunikacije između inspektora i obveznika.

– Nema više striktne podele između kancelarijskih i terenskih kontrola, a poreski inspektori sve češće kontaktiraju direktno ovlašćena lica iz firmi putem elektronskih servisa – ukazano je na panel diskusiji o poreskim kontrolama, održanoj na godišnjoj konferenciji Udruženja finansijskih direktora Srbije (UFDS).

Digitalizacija menja sve

U fokusu promena nalazi se digitalna transformacija Poreske uprave, koja uključuje uvođenje novog informacionog sistema do 2027/28. godine. Taj sistem će omogućiti uvezivanje sa drugim državnim bazama i pojednostavljenje plaćanja poreza.

– Planirano je postojanje samo dva uplatna računa – jedan za PDV i jedan za sve ostalo – objasnio je poreski savetnik Aleksandar Vasić i dodao da Ministarstvo finansija već ima Sektor za digitalizaciju javnih finansija, koji preuzima deo po deo ovog procesa.

Ove promene idu ruku pod ruku sa padom broja inspektora.

U 2020. imali smo 769 poreskih inspektora, a u planu za 2025/26. taj broj pada na 684.

– Moje mišljenje je da manjak kadrova u Poreskoj upravi nije slučajan, odnosno nije ‘greška u koracima’ već namera, jer će kontrole u budućnosti obavljati mašina. Moje predviđanje je da će u budućnosti biti sve manje sveobuhvatnih poreskih kontrola, a da će se sve više tipovati na rizična dokumenta ili čak na rizične stavke u dokumentima – naglasio je Vasić.

Kontrole postaju selektivnije i fokusiranije

Zahvaljujući elektronskim fakturama i evidenciji PDV-a, država ima uvid u gotovo sve poreski relevantne podatke, i to do nivoa svake stavke na fakturi. Ova transparentnost omogućava ciljane kontrole i automatsko prepoznavanje nepravilnosti.

Srna Knežević iz Forvis Mazars Srbija napomenula je da se kontrolišu ne samo zahtevi za povraćaj PDV-a, već i odstupanja u prijavljenim obavezama.

– Veći iskazani kredit, čak i bez zahteva za povraćaj, može biti okidač za kontrolu – navela je ona.

Pored PDV-a, kod većih kompanija sve su češće kontrole poreza na dobit i poreza na dohodak. Takođe, poslednjih godina raste broj kontrola transfernih cena, posebno u kompleksnim industrijama poput farmacije i energetike.

Poreska kontrola je timski posao

– Najveća greška je očekivati da poreska kontrola zavisi samo od računovođe – upozorava Vasić.

Poreski nadzor je multidisciplinarni proces koji zahteva uključenost pravne, finansijske i komercijalne službe firme. Posebno je važno jasno dokumentovati sve transakcije.

Kako napominje Knežević, „račun je posledica poslovne promene, a ne njen dokaz“. Bez prateće dokumentacije račun ne može opravdati transakciju. Zbog toga firme moraju imati definisane interne procedure i sistem unutrašnje kontrole.

Žalba ne odlaže izvršenje

Dr Minja Đokić iz advokatske kancelarije *Taxhouse* istakao je značaj pravne sigurnosti u postupcima kontrole.

– Žalba na poresko rešenje ne odlaže izvršenje, što često izaziva polemike, ali postoji mogućnost da se u pojedinačnim slučajevima zatraži odlaganje – što može biti presudno za likvidnost firme – rekao je Đokić.

On je podsetio na važnost razgraničenja poreskog prekršaja i krivičnog dela.

– Za utaju poreza sada se posmatra bilo koji uzastopni period od 12 meseci, čime je sprečeno izbegavanje odgovornosti putem kumulativnih iznosa ispod praga – dodaje.

Na udaru i fizička lica

Poreska uprava sve više kontroliše i fizička lica – od poljoprivrednika koji neredovno ulaze u sistem PDV-a, do frilensera i preduzetnika čiji se prihodi prate putem međunarodnih bankarskih izvora. Masovna rešenja se šalju bez pojedinačnih poziva, a sistemska praksa u nekim oblastima još uvek izostaje.

– Sve što radimo – ugovaramo, fakturišemo, knjižimo – na kraju dobija svoj poreski izraz – poručili su panelisti.

Stoga se kontrola više ne može posmatrati kao ad hoc događaj, već kao rezultat kontinuirane odgovornosti u poslovanju.

Izvor: Telegraf

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar