Zanimljivo je da je EK prihvatila da Budimpešti otključa deo Fonda za oporavak u jeku svojih priprema da otpočne pregovore o pridruživanju Ukrajine EU, čemu se Budimpešta protivi.
Dvogodišnje insistiranje mađarske vlade da Evropska komisija odblokira njen deo sredstava iz zajedničkog fonda EU, namenjenog privrednom oporavku država članica nakon pandemije virusa korona, delimično je urodilo plodom. Prema odluci Brisela, Budimpešti će biti odobreno korišćenje 900 miliona evra, ali isključivo radi investiranja u energetski sektor. Reč je o programu „Repauer EU”, vrednom ukupno 4,6 milijardi evra, koji predviđa modernizaciju mađarske elektroprivrede.
Bernadet Petri, saradnica Instituta za istraživanje evropske strategije pri Nacionalnom univerzitetu Mađarske, kaže da je najnovija odluka Brisela usmerena pre svega na smanjenje obima mađarsko-ruske saradnje u oblasti energetike. Pritom treba imati u vidu da je mađarska privreda u velikoj meri i dalje zavisna od ruskog gasa, podseća ona. To je i razlog što je vlada premijera Viktora Orbana znatno osnažila svoje veze s Moskvom, uprkos oštrim kritikama njenih zapadnih partnera.
U zahtevu koji je uputila Briselu mađarska vlada je istakla da joj je novac potreban kako bi se oslobodila uvoza ruskih fosilnih goriva i da to može da postigne investiranjem u inovacije koje povećavaju energetsku efikasnost. EK je prihvatila mađarski projekat, ali do isplate novca može da dođe tek nakon odobrenja Saveta ministara finansija EU, na zasedanju zakazanom za 8. decembar.
„Ne mislim da bi u ovom slučaju tu moglo da bude prepreka. U tom pogledu, Evropska komisija teži da bude stroža od Saveta ministara. Stoga verujem da nema realnog osnova da Savet zauzme drugačiji stav”, kaže Bernadet Petri.
Odluka EK svakako je pozitivan pomak, ali nema nikakve veze s novcem koji je povezan s takozvanim prekretnicama u okviru plana za oporavak, koji je Mađarskoj i dalje uskraćen, kaže ona. Odobreni iznos predstavlja samo deo od ukupno 10,4 milijarde evra, koliko je namenjeno Mađarskoj iz Fonda za oporavak. Brisel je isključio Budimpeštu iz tog programa jer su EP i EK već duže vreme zabrinuti zbog „zastoja u demokratskim procesima” koje sprovodi mađarska vlada. Kritike se odnose pre svega na oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije, poštovanja ljudskih prava i slobode medija.
Zanimljivo je da je EK prihvatila da Mađarskoj otključa deo Fonda za oporavak, u jeku svojih priprema da Ukrajini dodeli 50 milijardi evra ekonomske pomoći u naredne četiri godine i otpočne pregovore o pridruživanju te zemlje EU, čemu se Budimpešta protivi. Orbanova vlada protivi se i isplati 20 milijardi evra Kijevu na ime vojne pomoći, a njeni najviši funkcioneri već duže vreme ukazuju na pogubne posledice koje sankcije zavedene Rusiji imaju po privredu zemalja članica Evropske unije.
Zvaničnici u Briselu u svojim izjavama ne kriju da otključavanjem dela pomoći Mađarskoj žele da utiču na promenu stava zvanične Budimpešte u vezi s nastavkom vojne i ekonomske podrške Ukrajini. Analitičari, međutim, veruju da ovaj korak Brisela neće biti dovoljan za tako nešto, s obzirom na činjenicu da je mađarskoj vladi i dalje uskraćeno korišćenje oko 90 odsto sredstava iz Fonda za oporavak.







Komentari (0)