U prihvatnim centrima i centrima za azil u Srbiji trenutno boravi oko 2.200 migranata, tražilaca azila i izbeglica, što je skoro upola manji broj u odnosu na isti period u toku prošle, saopštio je danas Beogradski centar za ljudska prava uoči 20. juna Svetskog dana izbeglica.
Balkanska ruta je, prema zvaničnim podacima evropske agencije za graničnu i obalsku stražu (Frontex), druga najaktivnija migrantska ruta, pa je od početka godine 22.500 ljudi je već prošlo kroz Balkan ka zemljama Evropske unije (EU), navedeno je u saopštenju. Beogradski centar ukazuje da se na terenu zapaža značajno veći broj novopridošlih migranata koji bez registracije i odlaska u smeštajne kapacitete nastavljaju svoj put.
Ta praksa ukazuje i na postojanje razvijene mreže krijumčarenja ljudi i incidenata koji se ponavljaju kao što je bio slučaj ovog vikenda u okolini Subotice, zbog čega je neophodno da nadležni državni organi kontinuirano rade na sprečavanju ovog problema, kao i na prevenciji pratećih rizika i zaštiti žrtava. Srbijau je u toku 2023. godine produžila trajanje privremene zaštite za prinudno raseljene iz Ukrajine koja je, prema poslednjim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, dodeljena za 1.288 osoba.
Utočište i supsidijarna zaštita su od uspostavljanja sistema azila u Srbiji 2008. godine, do kraja maja 2023. godine dodeljeni za samo 244 osobe, od čega šest u tekućoj godini.
Prema podacima UNHCR u svetu 110 miliona ljudi ne živi u svojim domovima, jer su bili primorani da ih napuste zbog sukoba, progona, diskriminacije, nasilja i uticaja klimatskih promena koje pogađaju sve veći broj zemalja. Broj ljudi koji beže iz svojih domova ili su interno raseljeni raste iz godine u godinu, ali nikada nije bio ovako visok – samo tokom 2022. godine porastao je za 19 miliona, čemu su značajno doprineli nedavni oružani sukobi u Sudanu i Ukrajini, navodi se u saopštenju.







Komentari (0)