Teraju ih na ODMOR dok su “zaključani”: Poslodavci koriste situaciju da zaposlenima OTMU dane odsustva

Ista stvar dogodila se i tokom prethodnog zatvaranja zbog epidemije kovida 19

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Pixabay/jarmoluk

Veliki broj radnika zaposlenih u trgovini, pre svega u tržnim centrima, zbog poštovanja epidemioloških mera Kriznog štaba, završio je prošle nedelje – na godišnjem odmoru. Široka ovlašćenja koja pruža Zakon o radu poslodavci su iskoristili da im u vreme dok radnje ne rade “pišu” odmore i na taj način smanje ionako minimalan broj dana planiranih za odsustvo sa posla.

Ista stvar dogodila se i tokom prethodnog zatvaranja zbog epidemije kovida 19, pa su mnogim radnicima godišnji odmori do leta gotovo prepolovljeni. Sličnu praksu su čak imali i u državnom sektoru. Tada su umesto rada od kuće pisana rešenja o korišćenju starog godišnjeg odmora. Opravdanje poslodavca bilo je da bi im svakako ovi dani propali, pošto moraju da ih iskoriste najkasnije do 30. juna.

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs

Radoslav Topalović, predsednik Samostalnog sindikata trgovine, kaže da do sada nisu imali nijednu prijavu zaposlenih, ali to ne znači da ovakvih situacija nije bilo.

– Niko od radnika se nije žalio – kaže Topalović. – Zakon o radu daje velika ovlašćenja poslodavcu kada je godišnji odmor u pitanju, a zaposleni se, da bi sačuvali kakav-takav posao, ne obraćaju inspekciji rada, niti sindikatu. Gazda, po zakonu, ima pravo da odredi vreme početka, ali i trajanje godišnjeg odmora, tako da su radnicima time ruke praktično vezane.

Radnica u jednom poznatom lancu parfimerija u Beogradu kaže da svi zaposleni odluku gazde prihvataju bez ikakvog protivljenja, jer smatraju da nisu u poziciji da se bune. U protivnom, bili bi zamenjeni kolegama sa tržišta rada, a oni bi završili na ulici.

Svaki zahtev koji stigne iz uprave se kod gotovo 90 odsto zaposlenih ispoštuje – kaže B. Ž., zaposlena u ovoj parfimeriji. – Nisam čula nikada ni da se neko od šefova radnji, sa kojima menadžment komunicira, ikada suprotstavio. Tako je i sada.

Foto/Pixabay/Michal Jarmoluk

U Ministarstvu za rad objašnjavaju da prema članu 75 Zakona o radu, poslodavac odlučuje o vremenu korišćenja godišnjeg odmora, uz prethodnu konsultaciju sa zaposlenim, a sve u zavisnosti od potrebe posla:

– Rešenje se zaposlenom dostavlja najkasnije 15 dana pre datuma određenog za početak godišnjeg odmora, odnosno, ako se koristi na zahtev radnika, poslodavac može da ga dostavi i neposredno pre početka korišćenja.

Postoji, međutim, još jedna odredba Zakona o radu, po kojoj za vreme prekida rada do koga je došlo naredbom nadležnog državnog organa ili poslodavca zbog nepostojanja bezbednosti i zaštite života i zdravlja na radu – zaposleni ima pravo na platu propisanu po ugovoru o radu.

ZAGARANTOVAN MINIMALAC

Poslodavac može da uputi zaposlenog na plaćeno odsustvo za vreme prekida rada, odnosno smanjenja obima posla do koga je je došlo bez krivice samog radnika i to do 45 radnih dana. Za duže odsustvo neophodna je saglasnost ministra rada. Tada zaposleni ima pravo na naknadu zarade najmanje u visini 60 odsto prosečne plate u prethodnih 12 meseci, a pritom ona ne može biti manja od zakonskog minimalca.



Izvor: Novosti

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar