Vest da se Beograd godinama unazad budi kao najzagađeniji grad na planeti više nije novost, ali posledice udisanja takvog vazduha za mnoge građane su i dalje nepoznanica, posebno kada je stanje pogoršano zbog kisele magle i niskih oblaka koji zadržavaju čađ i prašinu u prizemnom sloju.
Pulmolog primarijus dr Tatjana Radosavljević rekla je da u zavisnosti od toga šta se sve nalazi u zagađenom vazduhu, taj uticaj može biti direktan i i indirektan.
Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs
– Dve značajne supstance koje čine aerozagađenja su sumpor-dioksid i azot-dioksid, koji sa kondenzovanom parom koja čini maglu, čine jake kiseline, kao što su sumporna i azotna kiselina, jedne od najjačih kiselina. Zato počinju da nam curi nos, suze oče, da nas peku oči, da osećamo da ne možemo da udahnemo dovoljno vazduha – objasnila je dr Radosavljević.
Zagađenje vazduha povezano sa smrtnošću od korone: UN objavile uznemirujuć izveštaj
Takva jedna situacija je, kako je dodala, zabeležena u istoriji Engleske 1952. godine, kada je za četiri dana zbog te kisele magle više hiljada ljudi u Londonu umrlo od posledica aerozagađenja.
VOZITE OPREZNO! Putevi Srbije upozorili na gustu MAGLU, smanjena vidljivost na mnogim pravcima
Međutim, učesnik u zagađenju je i azot, ali i tzv. PM čestice prašine koje dolaze do najsitnijih delova pluća, idu do srca i mozga i odgovorne su za mnoge hronične bolesti, srčane bolesti, koronarne smetnje i Alchajmerovu bolest.





Komentari (0)