Stereotipi ili istina: Da li REDOSLED rođenja zaista može da DEFINIŠE naš karakter?

Naučnici tvrde da ipak ima veze da li ste starije, srednje, mlađe dete ili jedinac

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Freepik/Freepik

Od kako je sveta i veka, uglavnom važi da su starija deca ta koja su odgovorna, u odnosu na mlađe, a za jedince se neretko smatra da su sebični i razmaženi.

Izuzetaka uvek ima, ali se postavlja pitanje, da li ovde ipak ima i malo istine?

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs

Teoriju redosleda rođenja, razvio je još davne 1920. godine, Alfred Adler, lekar i psihijatar, inače prijatelj Sigmunda Frojda.

I dan, danas, naučnici i psihijatri se služe tom metodom, te su brojna istraživanja dokazala da u zavisnosti da li ste rođeni prvi ili poslednji, ili ste jedino dete, to može uticati na oblikovanje vaše ličnosti.

Foto: Pixabay/1494202

Prvorođeno (najstarije) dete

Prema Adleru, najstarije dete ima tendenciju da bude konzervativno, orijentisano na moć i predisponirano ka vođstvu. Budući da često preuzimaju odgovornost za mlađu braću i sestre, prvorođena deca odrastaju u brigu, spremnost da postanu roditelji i verovatnije da preuzmu inicijativu.

Foto: Freepik/karlyukav

Drugo (srednje) dete

Budući da je stariji brat ili sestra „postavljač tempa“ za drugo dete, oni se često bore da nadmaše svog starijeg brata ili sestru. Tempo razvoja je veći. Srednja deca u porodici često su ambiciozna, ali retko su sebična. Takođe je veća verovatnoća da će sebi postaviti nerazumno visoke ciljeve. To povećava broj neuspeha, međutim znanje o tome kako se nositi sa životnim poteškoćama čini ih jačima.

Poslednje rođeno (najmlađe) dete

Najmlađe dete po pravilu dobija veliku pažnju i pažnju roditelja, pa čak i starije braće i sestara. Zbog toga se mogu osećati manje iskusnim i nezavisnim. Međutim, poslednja deca su obično motivisana da nadmaše svoje starije sestre i braću. Vrlo često postižu veliki uspeh i zaslužuju priznanje u izabranoj oblasti. Oni postaju najbrži sportisti, najbolji muzičari ili najtalentovaniji umetnici. Najmlađa deca u porodici su vrlo društvena, mada će verovatno biti neodgovornija i neozbiljnija od starije dece.

Foto/ Freepik

Jedinac

Bez braće i sestara za takmičenje, jedino dete se često takmiči sa svojim ocem. Budući da ga roditelji previše maze, jedinac očekuje ugađanje i zaštitu od svih ostalih.

Zavisnost i usredsređenost na sebe, vodeće su osobine ovog stila života. Jedino dete često ima poteškoće u interakciji sa vršnjacima. Mnoga deca koja nemaju braću i sestre postaju perfekcionisti i imaju tendenciju da postignu svoje ciljeve bez obzira na sve.

Foto: Freepik/Freepik

Šta je sa intelektom?

Teorija koja kaže, da redosled rođenja vas i vaše braće i sestara, utiče na vašu ličnost i nivo inteligencije. Međutim, popularna teorija je stvorila priličnu podelu među istraživačima. Neki je u potpunosti odbacuju, dok su drugi uvereni da ona igra presudnu ulogu.

Istraživači sa Univerziteta u Lajpcigu i Univerziteta Johanes Gutenberg iz Majnca, proučavali su više od 20 hiljada odraslih iz Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Nemačke. U ovoj studiji upoređivali su braću i sestre u porodicama i redosled njihovog rođenja.

Otkrili su da starija deca uglavnom pokazuju veće performanse na testovima inteligencije. Međutim, naučnici nisu otkrili efekte poretka rođenja na emocionalnu stabilnost i maštu.

Foto: Pixabay/460273

Druga studija je pružila više dokaza da redosled rođenja utiče na nečiju ličnost. Istraživači su analizirali osobine ličnosti 377 hiljada srednjoškolaca u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ono što su otkrili je da su prvorođena deca uglavnom poštenija i dominantnija. Međutim, oni su i manje društveni i manje otporni na stres. Srednja deca imaju tendenciju da budu savesnija i vrednija. Najmlađe dete u porodici je otvorenije i društvenije. Deca koja nemaju braću i sestre često su nervozna, ali su i prilično društvena, kao i odlični đaci.

Foto: Freepik/master1305

Da li zaista redosled toliko ima uticaja

Ipak rezultati studija su ukazali i na moguća odstupanja, koja nisu uzeta u obzir. Faktori kao što su etnička pripadnost, obrazovanje, dobrobit roditelja i odnosi u porodici, mogu biti presudni kada je u pitanju formiranje karaktera.

Ipak, iako redosled rođenja može imati određeni uticaj na ličnost ili inteligenciju, ne treba zaboraviti da su odnosi roditelja i deteta i vaspitanje koje deca dobijaju u svojim domovima, daleko važniji faktori u oblikovanju njihovog života kao pojedinca, navodi se na sajtu sciencedirect.com.

Preuzimanje teksta ili delova teksta dozvoljeno isključivo uz navođenje izvora i linka ka stranici Objektiv.rs



Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar