Na današnji dan, 21. oktobra 1941. godine Nemci su u Kragujevcu izvršili masovno ubistvo. Streljano je oko 3.000 ljudi. Među njima i đaci i profesori.
Jedan od nastavnika, koji je zagrlio dete koje je stajalo pored njega, pre nego što su ga meci presekli po telu, izgovorio: “Pucajte, ja i dalje držim čas!”.
Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs
Nemački okupatori su tog 21. oktobra streljali 3.000 stanovnika Kragujevca i okolnih mesta, među kojima i 300 učenika srednjih škola i šegrta, kao i 15 dečaka, čistača obuće.
U streljanju su učestvovali i pripadnici jedinica Dimitrija Ljotića, koji su ubijali sopstveni narod. Prema svedočenjima preživelih, “Ljotićevci” su Kragujevčanima, kada su se čuli neprekidni rafali, govorili da je reč o vojnoj vežbi.
Hitlerov SUPERKOMPJUTER: Izgubili su uputstvo i stavili ga u muzej, ali sada su pronašli sve (VIDEO)
PRAVI RAZLOG ZLOČINA
Streljanje je izvršeno kao osveta za 10 ubijenih i 26 ranjenih nemačkih vojnika posle sukoba na putu između Kragujeva i Gornjeg Milanovca. Izdata je naredba da se za jednog ubijenog nemačkog vojnika strelja 100 ljudi, a za ranjenog 5.
U Srbiji je 21. oktobar Dan sećanja na žrtve u Drugom svetskom ratu.
PRAVI BROJ UBIJENIH
Kustos Staniša Brkić je u knjizi “Ime i broj” iz 2007. objavio imena i lične podatke 2.796 žrtvi streljanja u Kragujevcu.
“Lebac sutra ne šaljite…”
Pesnikinja Desanka Maksimović napisala je 1941. godine, pošto je čula detalje masakra u Kragujevcu, pesmu “Krvava bajka”.
Pesma je objavljena tek nakon završetka Drugog svetskog rata. Krvava bajka se smatra jednim od najsnažnijih poetskih dela inspirisanih ratnim zbivanjima.
RUKA PRAVDE
Komandant Franc Beme suočio se sa optužnicom za zločin u Kragujevcu. Izveden je na sud u sklopu Nirnberških suđenja. Izvršio je samoubistvo. Komandant 724. puka 704. pešadijske divizije, general Adalbert Lončar je 1947. osuđen na smrt pred Vojnim sudom u Beogradu.
SEĆANJA
Nedavno je u 95. godini, preminuo Dragoljub Ljube Jovanović, poslednji preživeli kragujevačkog streljanja, osnivač i prvi direktor Spomen parka “Šumarice”. Sećanja preživelih danas prenose njihovi potomci.
Obeležavanje sećanja na dan kada je u Kragujevcu streljano više hiljada civila, među kojima je bilo i 300 đaka, počelo je danas multimedijalnom književno-muzičkom manifestacijom “Bdenje” u Muzeju “21. oktobar”.
Po tradiciji, “Bdenje” predstavlja uvod u Veliki školski čas i prateće manifestacije, kojima se čuva uspomena na odmazdu nemačkih fašista u Drugom svetskom ratu, navedeno je zvaničnom sajtu grada Kragujevca.
Zbog pandemije virusa korona, ove godine će se i Veliki školski čas održati bez publike, a u okviru Bdenja predstavljena je drama “Izrešetane duše” Venka Andonovskog koja će biti izvedena tokom časa.







Одмах вратити у школе обуку за самоодбрану од фашизма (окопатора и поробњивача), за све ученике (женско и мушко). Такође, вратити обавезни војни рок ( за мушке и жене), да науче да се бране, да их више нико не убија ко стоку. Смрт фашизму, слобода народу.
Pravi razlog streljanja bio je taj što su partizani zaustavili voz sa nemačkom decom koja su se vraćala sa letovanja u Grčkoj, izveli ih iz voza i pobili ih. Deca su bili pripadnici hitler-jugenda, ali deca su deca. Zločinici i jedni i drugi - i partizani i nacisti, ista banda.