NOMOFOBIJA je poremećaj od kog pati sve više ljudi: Proverite da li ste među njima!

Najčešća bolest savremenog doba

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto:Freepik/Freepik

Da vam neko kaže, da morate da ostavite svoj telefon i da ne smete da ga koristite nekoliko dana, kako biste reagovali?

Nomofobija, jedna od najčešćih fobija današnjice, upravo se bazira na strahu od gubitka, ili strahu od života bez mobilnog telefona.

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs

Sa jedne strane, pametni telefoni su postali deo naše svakodnevice.

Koristimo ih za komunikaciju, u poslu, organizaciji, pretraživanju pojmova, pri navigaciji i za štošta drugo.

Ove korisne sprave, jesu nešto na šta se možemo osloniti, ali, šta ako smo se oslonili previše?

Šta ako situacija u kojoj ste, primera radi, zaboravili kod kuće telefon u žurbi, odjednom u vama budi osećaj napetosti, anskioznosti, odustvo kontrole i snalaženja?

Baš iz ovog, ali i mnogih drugih razloga, nomofobija nije poremećaj koji je bezazlen.

Iako mnogima deluje bezazleno, stručnjaci širom sveta upozoravaju, da ova fobija može imati ozbiljne posledice na mentalno zdravlje.

Samo ime je nastalo od reči “no mobile phone”, odnosno, “nemanje mobilnog telefona”.

Prvo istraživanje, sprovedeno je davne 2008. godine na više od 2000 ispitanika, a rezultati su pokazali da je u tom periodu više od 50 odsto ljudi osećalo strah i nesigurnost, kada nisu uz sebe imali svoj mobilni telefon.

Foto:Freepik/Freepik

Simptomi

Simptomi mogu biti različiti i uključiti strast prema tehnologiji, ali ujedno i odbijanje ili preskakanje svakodnevnih aktivnosti i planova, kako bi provodili više vremena na telefonu.

Takođe, tu su i neprijatan osećaj kad je telefon isključen, konstantno proveravanje novih poruka, mejlova i poziva, punjenje baterije i kada to nije potrebno, ili nošenje telefona čak i u toalet.

Može se javiti i strah da ne ostanete bez signala ili interneta, ili da će vam se dogoditi nešto negativno, te da nećete imati sa čega da pozovete pomoć.

Izmeđuostalog, može se javiti i strah od diskonektovanja sa društvenih mreža.

Propratni simptomi mogu biti i jako lupanje srca, ubrzan dah, znojenje, kao i napadi panike.

Foto:Pixabay/JESHOOTS-com

Najčešće pogađa mlade

Različita istraživanja su dokazala da mladi, pogotovo tinejdžeri, najčešće pate od ovog poremećaja.

Opsednutost društvenim mrežama, često vodi do toga, da zanemaruju i školske i kućne obaveze, a sama mogućnost, da se nađu na javnom mestu bez telefona, u njima budi osećaj panike.

Kako se navodi na portalu Healthline, u istraživanju sprovedenom u Velikoj Britaniji, na 1000 ispitanika, 66 odsto je priznalo da oseća strah ukoliko se na javnom mestu nađe bez mobilnog telefona, a većina njih je bila starosti između 18 i 24 godine.

A 77 odsto je priznalo da bez telefona mogu izdržati svega nekoliko minuta, a starosna dob je u ovom slučaju nešto veća, od 25 do 34 godine.

Foto:Freepik/master1305

Uzroci

O razlozima zašto do ovog poremećaja dolazi, mogli bismo danima.

Moderno doba i brz život, kao i blagodeti tehnologije, uzorkovali su da smo na neki način, postali zavisnici od mobilnih telefona.

Takože, po rečima psihologa sa portala Helath line, mnogi ljudi, u strahu od usamljenosti, pogotovo tokom karantinskog perioda, razvili su posebnu konekciju sa drugima, preko telefona.

Što bi značilo da, gubitak telefona, znači i prekid svake konekcije sa spoljnim svetom.

Foto:Freepik/Dragana_Gordic

Kada se treba javiti stručnjaku?

Nomofobiju ne treba zanemarivati.

Ovaj poremećaj može uzrokovati problem sa spavanjem, svakodnevnim normalnim funkcionisanjem, ali i može uticati na društvene, porodične i emotivne veze.

Preterana upotreba telefona, ne samo što nije dobra za zdravlje organizma, već vas može dovesti i u ozbiljnu opasnost.

Primera radi, fokus na ono što je na telefonu, može vas omesti u saobraćaju, dok ste na ulici, ali vas i dovesti u druge ozbiljne situacije.

Kako se navodi na portalu Love Sensa, ukoliko imate simptome nomofobije, važno je da se obratite stručnjaku koji će primeniti odgovarajući vid terapije.

Kod ovakvih dijagnoza, lečenje se prvo obavlja tako što se osoba direktno suočava sa strahom, a kasnije se pristupa kognitivno-bihevioralnoj metodi koja nas uči kako razlikovati iracionalne od racionalnih strahova.



Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar