Hoće li nekad nešto da se desi? Zbog čega se javlja DOSADA i kod kakvih LJUDI je ona najčešća?

Ovo neprijatno mentalno stanje je za neke osobe česta pojava

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
dosada
Foto/Unsplash.com/Sharon Mccutcheon

Svima je ponekad dosadno, ali šta je, zapravo, dosada i kod kakvih tipova ljudi se ona često javlja?

Dosada se definiše kao neprijatno mentalno i emocionalno stanje u kojem pojedinac oseća veliki nedostatak interesovanja i ima poteškoće da se koncentriše na ono što trenutno radi.

Ovo je nekoliko glavnih uzroka dosade:

1. Mentalna monotonija

Dosada je slična mentalnom umoru i uzrokuje je ponavljanje i nezainteresovanost za detalje naših zadataka (kao što su zadaci koji zahtevaju stalnu pažnju ili bilo kakva vrsta čekanja). Svako iskustvo koje je predvidivo i koje se ponavlja postaje dosadno. Previše istih stvari i premalo stimulacije može kod osobe da izazove odsustvo bilo kakve želje i volje.

2. Potreba za novitetima

Nekim ljudima je verovatno dosadnije nego drugima. Ljudi sa snažnom potrebom za novitetima, uzbuđenjem i raznolikošću rizikuju od dosade. Ovi tragači za senzacijom verovatno će otkriti da se svet kreće presporo. Potreba spoljne stimulacije može da objasni zašto su ekstroverti posebno skloni dosadi. Traženje noviteta i preuzimanje rizika način je na koji ti ljudi pokušavaju da izleče dosadu.

3. Pažnja

Dokazano je da je dosada povezana sa problemima sa pažnjom. Ono što nam dosadi nikada ne privlači našu pažnju u potpunosti. Uostalom, teško je biti zainteresovan za nešto kad ne možemo da se koncentrišemo na to. Osobe sa hroničnim problemima pažnje, poput hiperaktivnosti sa nedostatkom pažnje, imaju veliku tendenciju dosade.

4. Emocionalna svest

Neki ljudi nisu u stanju da artikulišu šta žele ili ne žele, pa tako imaju problem da opišu svoja osećanja. Nesposobnost da se zna šta će nekoga učiniti srećnim može dovesti do dublje egzistencijalne dosade. Neznanje za onim što tražimo znači da nam nedostaje sposobnost da biramo odgovarajuće ciljeve za interakciju sa svetom.

5. Nepostojanje autonomije

Ljudi osećaju dosadu kada se osećaju zarobljeni. A osećaj zarobljenosti je veliki deo dosade. Odnosno, oni su zaglavljeni ili ograničeni tako da se njihova volja ne može izvršiti. Na primer, adolescencija je klasičan primer perioda za dosadu, uglavnom zato što deca i tinejdžeri nemaju veliku kontrolu nad onim što žele da rade.

Izvor: Objektiv.rs, aska.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar