Napad panike nije samo jak osećaj anksioznosti, već eksplozija strahova sa najgorim scenarijima koje mozak može da emituje.
Uprkos tome što su relativno česti, ovi napadi nisu opasni.
Oni se samo čine opasnim jer se aktivira strah, koji nam govori da smo u neposrednoj opasnosti, ali to predstavlja samo lažan alarm.
Šta je, zapravo, panični napad?
Napadi panike predstavljaju učestale epizode intenzivnog straha, koje traju u proseku oko deset minuta, i nastupaju u odsustvu bilo kakve stvarne opasnosti. To obično podrazumeva osećaj da se trenutno nešto strašno dešava. Fokus panike može se veoma razlikovati, ali ljudi koji doživljavaju panični napad često se plaše da umiru, polude ili izgube kontrolu.
Usled toga što napad panike uključuje percepciju trenutne ili neposredne opasnosti, mozak aktivira naše reflekse “bekstva”. Ovi refleksi su evolucija fizioloških procesa koja nam je pomogla da izađemo iz situacija opasnih po život.
Simptomi koji se javljaju su: drhtanje, pojačano znojenje, osećaj gušenja, vrtloglavica, srčana aritmija i mnogi drugi.
Iako su napadi panike bezopasni, imajući u vidu ovu listu fizičkih manifestacija, nije teško shvatiti zašto neko sa paničnim napadom veruje da mu se nešto fizički opasno dešava.
Sledeće strategije mogu učiniti da se osećate manje uplašeno i da pobedite panične napade:
Kontrolišite talas
Kada prvi put počnete da osećate napad panike, ne pokušavajte da ga izbegnete. Umesto toga zamislite da je svaki osećaj talas kojim se vozite do obale. Gledajte kako talas prolazi, postaje sve manji i manji, dok se približava obali. Iako se možda bojite da se udavite pod talasima, podsetite se da znate kako da plivate. Ponovite ovaj proces za svaki osećaj sve dok ne bude više talasa.
Pripremite sebe za panični napad
Bavite se svojim disanjem svakog dana. Ako možete da provedete 2 minuta dnevno jednostavno posmatrajući svoj dah, budete svesni svojih udaha i izdaha dok se kreću kroz vaše telo i pluća, dobićete veću svest i kontrolu nad svojim umom. Ovo može biti neprocenjiv alat za borbu tokom napada panike kako bi vam se vratila svest, kontrola i smirenost.
Još jedan način je da, kada sledeći put primetite bilo kakve osećaje tokom napada panike, pokušajte da držite ledenu kocku što je više moguće u ruci i vidite koliko dugo možete tolerisati hladnoću. Kada postane previše hladno, prebacite u drugu ruku i ponovite. Nastavite sa ovim procesom, jer ćete osećajući senzacije u svojim rukama dok stiskate ledenu kocku, zaboraviti na panični napad.
Uključite mozak
Probajte da pričate o sledećem napadu panike. Prepoznavanje vaših osećaja zahteva da izdvojite svoj logički um od svog emocionalnog centra. Podsetićete se da ne umirete, već umesto toga doživljavate bolan osećaj u vašem emocionalnom operativnom sistemu.
Planirajte sve dnevne aktivnosti koje ćete uraditi nakon napada panike (npr. odlazak u teretanu, šetnju po prirodi). Planiranje čak i malih zadataka zahteva da vaš mozak koristi veštine višeg nivoa funkcionisanja koji smanjuju dominaciju vašeg emocionalnog sistema.
Ove strategije će vam pomoći da se bolje suočite sa paničnim napadom, dok se ne vratite u normalno stanje. Ipak, ukoliko panični napadi toliko remete vaše svakodnevno funkcionisanje, trebalo bi da potražite pomoć psihoterapeuta.







Lecila sam se dugo od panicnih napada, Samo ko ih je doziveo zna kako to strasno i iscrpljujuce deluje na psihu a i na organizam. Verujte mi da sam svasta probala, od lekova do razgovora...Na kraju sam sama sa sobom sela, resila na preporuku kume da pijem kapsule medicinske gljive hericium i krenula sa vezbama disanja, koje ste i vi naveli. Napadi su u pocetku bili sve redji, da bi posle mesec dana potpuno prestali.