Sasvim drugačiji karmin: Kako je sićušni insekt obojio usne,poput karmina

Pigment, dobijen iz insekata koji žive na kaktusima na Andima, već vekovima boje tkanine, hranu i šminku

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Magnific/lookstudio

Jedna od najpoznatijih crvenih boja na svetu vodi poreklo iz Perua, gde na listovima kaktusa, iz roda opuncija, žive sićušni insekti poznati kao košenil. Ta vrsta ugrađenih parazita hrani se vlagom i hranljivim materijama iz kaktusa, a crvenu boju ne proizvode radi ukrasa, nego zato što joj karminska kiselina služi kao odbrana od drugih insekata. Boju daju samo ženke, pa se upravo samo one skupljaju, najčešće ručno, četkanjem sa plodova kaktusa.

Od insekta do pigmenta

Ženke košenila žive otprilike tri meseca, a pred kraj tog perioda nabubre od jaja i karminske kiseline, kada ih je najisplativije skupljati. Posle berbe,  uništavaju se vrućom vodom, sunčevim zracima, parom ili toplotom pećnice, a zatim se suše, pri čemu karminska kiselina čini između 17 i 24 odsto težine osušenog insekta.

Od te kiseline nastaje karmin, tako što se kiselina meša sa solima aluminijuma ili kalcijuma, pa se dobija lak crvene boje koji je postojan na svetlosti i toploti. Količine su velike u poređenju sa prinosom, jer je za pola kilograma boje potrebno oko sedamdeset hiljada osušenih insekata.

Peru kao svetski centar proizvodnje

Boja od insekata, ima dugu istoriju u Andima. U muzejskoj zbirci čuva se fragment tkanine iz kulture Čančaj civilizacije, nastao otprilike između 1000. i 1470. godine, koji je obojen košenilom, šafranom i indigom. Posle španskih osvajanja, boja je stigla u Evropu i postala jedna od najcenjenijih sirovina starog sveta, a britanske crvene mundire u sedamnaestom veku bojili su holandski majstori košenilom.

Danas je Peru najveći proizvođač košenila, a izvoze ga i Čile i Meksiko. Najveći deo i dalje se skuplja sa divljeg kaktusa koji raste po planinskim padinama, ali postoje i veliki zasadi sa navodnjavanjem. Prema podacima konsultantske kuće Agrodata, Peru je od januara do aprila 2025. izvezao 267.496 kilograma karmina, vrednog skoro 48,4 miliona dolara.

Od ruža za usne do jogurta

Karmin se koristi u kozmetici, tekstilu, farmaciji i prehrambenoj industriji, gde se može naći u jogurtima, slatkišima i sokovima. Na deklaracijama se pojavljuje kao karmin, karminska kiselina, košenil ili oznaka E120. U Sjedinjenim Državama proizvođači hrane i kozmetike moraju da navedu karminsku kiselinu na deklaraciji, jer deo potrošača ima zdravstvene, etičke ili verske zamerke, prema sastojku životinjskog porekla.

Interesovanje za ovu boju poraslo je kada su potrošači postali oprezniji prema veštačkim aditivima. Zbog veće potražnje, uzgoj insekata ponovo je postao isplativ.

Zato iza jarkocrvenog ruža za usne, koji mnogima deluje samo kao deo svakodnevnog izgleda, često stoji priča o andskim kaktusima, strpljivom ručnom radu i sićušnom insektu čija je odbrana od grabljivaca postala jedna od najtraženijih prirodnih boja na svetu.

Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar