Hašim Tači osuđen na 25 godina zatvora: Bivšim komandantima tzv. OVK ukupno 81 godina

Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići pred Specijalizovanim većima, napeto ispred zgrade suda

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: AP Photo/Visar Kryeziu

U Specijalizovanim većima u Hagu u 10 časova izriče se prvostepena presuda četvorici bivših komandanata terorističke OVK – Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju, koji su optuženi za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti nad najmanje 407 pritvorenika, od kojih su najmanje 102 ubijena.

Presuda

Sud u Hagu: Hašim Tači, Jakup Krasnići, Redžep Selimi i Kadri Veselji krivi za ratni zločin proizvoljnog lišenja slobode na štetu 385 lica, okrutno postupanje na štetu 49 lica, mučenja na štetu 303 lica i ubistva nad 96 lica.

Otežavajuće okolnosti za Tačija je da je zloupotrebio svoj položaj kako bi ostvario zajednički kažnjiv cilj, olakšavajuće da je dao doprinos nastojanju da se osnuju Specijalizovana veća.

Sud u Hagu četvorici vođa tzv. OVK izrekao izrekao ukupno 81 godinu kazne zatvora

Sud u Hagu: Hašim Tači oglašen krivim za krivična dela proizvoljno hapšenje nad 385 lica, surovo postupanje nad 49 lica, mučenje 303 lica i ubistvo 96 lica

Hašim Tači osuđen na kaznu zatvora od 25 godina za ratne zločine

Jakup Krasnići osuđen na jedinstvenu kaznu od 25 godina zatvora za protivzakonito hapšenje i lišenje slobode, za surovo postupanje, za mučenje i ubistvo kao ratni zločin.

Kadri Veselji osuđen na jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora za protivzakonito hapšenje i lišenje slobode, za surovo postupanje, za mučenje i ubistva.

Sud u Hagu osudio Redžepa Selimija na kaznu zatvora od 13 godina

Sud u Hagu četvorici vođa tzv. OVK izrekao izrekao ukupno 81 godinu kazne zatvora.

Krasnići presuda

Sudsko veće u Hagu: Krasnići značajno doprineo ostvarenju zajedničkog cilja OVK, kao član glavnog štaba i portparol OVK imao ključnu ulogu u formulisanju i sprovođenju politike ciljanih napada na protivnike OVK, podsticao vršenje krivičnih dela nad licima koja su smatrana protivnicima OVK, imao saznanja o velikom broju krivičnih dela izvršenih nad protivnicima, ali nije preduzeo mere kako bi ih sprečio ili kaznio počinioce.

Seljimi presuda

Sudsko veće: Seljimi kao član glavnog štaba i glavni inspektor OVK imao ključnu ulogu u formiranju operativnih zona i jednica OVK; podsticao vršenje krivičnih dela i učestvovao u njima

Sud u Hagu: Pripadnici tzv. OVK počinili ratne zločine ubistvo i nezakonito hapšenje

Specijalizovana veća Kosova utvrdila su danas da su pripadnici tzv. OVK od 1998. do 1999. godine na KiM počinili krivična dela ratni zločini nezakonito ili proizvoljno hapšenje i lišenje slobode, kao i ratni zločin ubistvo.
“Na osnovu svih iznetih dokaza, panel je zaključio da su pripadnici OVK između aprila 1998. i 20. juna 1999. proizvoljno lišili slobode najmanje 385 lica i držali ih u brojnim zatvoreničkim objektima pod kontrolom OVK u 14 opština na Kosovu i na određenim lokacijama u 2 oblasti na severu Albanije”, rekao je sudija Čarls Smit izričući presudu bivšim vođama tzv. OVK Hašimu Tačiju, Jakupu Krasnićiju, Redžepu Selimiju i Kadriju Veseljiju.

Tači presuda

Sudsko veće u Hagu: Tači je značajno doprineo srovođenju zajedničkog kažnjivog cilja OVK, imao ključnu ulogu u formulisanju i sprovođenju zajedničkog kažnjivog cilja, lično učestvovao u izvršenju krivičnih dela i podržavao ih

Sudsko veće:Događaji nakon 20. juna 1999. ne mogu se okarakterisati kao ratni zločini

Sudsko veće u Hagu utvrdilo je da se događaji na kojima su zasnovane optužbe za ratne zločine bivšim liderima tzv. OVK nakon 20. juna 1999. godine, po okončanju sukoba na Kosovu i Metohiji, ne mogu okarakterisati kao ratni zločini.

“Sukob se vodio na Kosovu, ali se na određene delove severne Albanije koji su bili pod kontrolom OVK takođe primenjuju odredbe međunarodnog humanitarnog prava koje regulišu taj sukob. Panel je pored toga zaključio da su krivična dela iz optužnice bila izvršena u kontekstu nemeđunarodnog oružanog sukoba ili bila povezana sa oružanim sukobom, čime je ispunjena pretpostavka povezanosti”, kazao je Smit.

Kako je dodao, veće je utvrdilo da su žrtve bila lica koja uživaju zaštitu prema važećim normama međunarodnog humanitarnog prava, budući da u inkriminisanom periodu nisu aktivno učestvovala u neprijateljstvima.

“Na osnovu tog zaključka, panel dalje nalazi da se kritični događaji na kojima su zasnovane optužbe za ratne zločine nakon 20. juna 1999, dakle po okončanju nemeđunarodnog oružanog sukoba između OVK i SRJ, odnosno srpskih snaga kada su prestala da važe pravila međunarodnog humanitarnog prava, ne mogu okvalifikovati kao ratni zločini”, kazao je Smit.

Tužilaštvo nije dokazalo da su izvršeni zločini protiv čovečnosti

Sudsko veće Specijalizovanih veća u Hagu zaključilo je u predmetu protiv bivših vođa tzv. OVK, da tužilaštvo nije dokazalo van razumne sumnje da je postojao sistematski napad ili napad širih razmera usmeren na civilno stanovništvo, odnosno da tužilaštvo nije dokazalo da su pripadnici OVK ciljano napadali civilno stanovništvo u smislu zločina protiv čovečnosti.

Sudija Specijalizovanih veća Kosova u Hagu Čarls Smit kazao je, tokom izricanja presude bivšim vođama tzv. OVK Hašimu Tačiju, Jakupu Krasnićiju, Redžepu Seljimiju i Kadriju Veseljiju, optuženima za ratne zločine i zločine protiv čovečnost, da što se tiče postojanja sistematskog napada ili napada širih razmera na civilno stanovništvo kao uslova za zločine protiv čovečnosti, sudsko veće je zaključio da tužilaštvo nije dokazalo van razumne sumnje da je postojao sistematski napad ili napad širih razmera usmeren na civilno stanovništvo.

Kako je dodao Smit, veće je utvrdilo da su najkasnije od aprila 1998. do avgusta 1999. pripadnici OVK vršili dela nasilja i zlostavljanja nad civilnim stanovništvom širom Kosova i u određenim delovima severne Albanije koji su bili pod kontrolom tzv. OVK, vršeći, između ostalog, radnje navedene u članu 13 Zakona.

Veće je, takođe, zaključio, kako je rekao Smit, da su te radnje predstavljale napad koji je bio i sistematski i širih razmera.

“Međutim, panel je zaključio da tužilaštvo nije dokazalo, van razumne sumnje, da je taj napad bio usmeren na civilno stanovništvo. Konkretno, panel je zaključio da su, i pored toga što je postojala politika, odnosno plan, za ciljane napade na lica koja su smatrana protivnicima, žrtve mahom, a neke isključivo, birane i ciljano napadane na osnovu individualnih okolnosti, a ne na osnovu pripadnosti ciljanom stanovništvu. Panel se, dakle, nije uverio da lica koja su pripadnici OVK ciljano napadali u kontekstu ovog predmeta predstavljaju civilno stanovništvo u smislu zločina protiv čovečnosti”, rekao je Smit.

Dodao je da je panel zaključio da tužilaštvo nije pokazalo, van razumne sumnje, da su izvršena krivična dela progona, zatvaranja, drugih nehumanih postupaka, mučenja, ubistva i prisilnog nestanka lica kao zločini protiv čovečnosti.

Tužilaštvo: OVK počinila ratne zločine

Specijalizovana veća Kosova objavila su u sklopu izricanja presude da je Tužilaštvo u potpunosti dokazalo da su pripadnici tzv. OVK odgovorni za ratni zločin nezakonitog i proizvoljnog hapšenja i lišavanja slobode nad najmanje 385 osoba.

U nastavku čitanja presude bivšim vođama terorističke organizacije – Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju – sudsko veće je predočilo ključne zaključke o sistematskim otmicama i tamničenju civila.

Prema nalazima suda, Tužilaštvo je van razumne sumnje dokazalo sve navode koji se odnose na mrežu ilegalnih pritvorskih jedinica širom Kosova i Metohije i na severu Albanije, gde su žrtve bile podvrgnute nezakonitom zatvaranju, mučenju i zlostavljanju.

Ova odluka suda predstavlja ključni segment obimne presude čije je izricanje u toku pred Specijalizovanim većima u Hagu, dok se ispred zgrade suda i dalje nalaze pojačane snage holandske policije pod punom opremom.

U 10 sati počelo izricanje presude bivšim vođama OVK

U Specijalizovanim većima u Hagu oko 10 sati počelo je izricanje presude bivšim vođama OVK Hašimu Tačiju, Jakupu Krasnićiju, Redžepu Seljimiju i Kadriju Veseljiju, optuženima za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.

U sudnici su optuženi, članovi njihovih porodica, ministar spoljnih poslova privremenih institucija Gljauk Konjufca, ministar za porodicu privremenih institucija Andin Hoti, predsednik udruženja bivših pripadnika tzv. OVK Hisni Gucati, kao i poslanici Demokratske partije Kosova.

Izricanje presude će, kako je najavljeno, trajati dva sata, odnosno od 10 do 12 časova. Presudu prati veliki broj medijskih ekipa. Ispred zgrade Specijalizovanih veća raspoređen je veliki broj pripadnika holandske policije.

Kod zgrade suda od sinoć se okupljaju i Albanci, sa zastavama i amblemima tzv. OVK, koji žele da pruže podršku vođama tzv. OVK koji čekaju presudu za ratne zločine. Policija im je naredila da se povuku na prostor predviđen za okupljanja.

Tužilaštvo je u završnoj reči zatražilo po 45 godina zatvora za optužene Hašima Tačija, Jakupa Krasnićija, Redžepa Seljimija i Kadrija Veseljija. Optužnica ih tereti na osnovu individualne krivične odgovornosti u šest tačaka za zločine protiv čovečnosti i u četiri tačke za ratne zločine.

“Udaljite se ili ćemo upotrebiti silu”

Ispred Specijalizovanih veća Kosova, gde će danas biti izrečena presuda bivšim vođama OVK, okupile su se pristalice OVK i prišle zaštitnim ogradama, nakon čega ih je policija upozorila da će, ukoliko se ne udalje, upotrebiti silu.

 „Naređenje policije je da se udaljite od zgrade suda, u suprotnom ćemo upotrebiti silu“, navodi se u policijskom upozorenju, prenosi Telegrafi.

U Hagu napeto uoči presude Tačiju, Albanci masovno pristižu

U Specijalizovanim većima u Hagu sve je spremno za izricanje prvostepene presude Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju, četvorici bivših komandanata terorističke OVK, optuženih za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.

Tokom više od tri i po godine suđenja, iz postupaka i izjava sudskog veća nije se moglo jasno naslutiti kakva će biti konačna odluka.

Atmosfera u Hagu je napeta, a od juče u grad pristižu Albanci iz različitih delova Evrope, a za danas su najavljeni i masovni protesti,  javlja RTS. Ispred suda i u njegovoj okolini pojačano je prisustvo novinarskih ekipa

U zgradi suda očekuju se porodice četvorice optuženih, brojne novinarske ekipe iz Srbije, sa Kosova i Metohije i iz Albanije, kao i predstavnici privremenih institucija u Prištini.

Posle više od tri godine suđenja, pažnja je sada usmerena na sudsko veće i trenutak kada će biti saopštena odluka o četvorici bivših komandanata takozvane OVK.

Tužilaštvo je tokom suđenja tvrdilo da je dokazalo krivicu četvorice optuženih za progon, zatvaranje, druga nehumana dela, mučenje, ubistvo i prisilni nestanak, kao i za četiri tačke optužnice za ratne zločine – nezakonito ili proizvoljno lišavanje slobode, surovo postupanje, mučenje i ubistvo. Za ta dela traži kaznu od 45 godina zatvora.

Kako će izgledati izricanje presude

Očekuje se da će izricanje presude četvorici lidera OVK, optuženim za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti, danas pred Specijalizovanim većima u Hagu trajati do dva sata.

Prema saopštenju objavljenom na sajtu Specijalizovanih veća, izricanje presude počeće u 10 časova i trajati do 12 časova.

Glavna tužiteljka Kimberli Vest za njih je zatražila kazne od po 45 godina zatvora, dok je odbrana predložila oslobađanje.

Sudsko veće u Hagu dva puta je odlagalo presudu, prvo u maju za 20. jul, a zatim i za 16. septembar, zbog obimnosti dokaza i složenosti predmeta. Kako se navodi, javna sednica izricanja presude će se takođe prenositi, uz odlaganje od 10 minuta, na albanskom, engleskom i srpskom jeziku, objavilo je Kosovo online.

Pojačane snage holandske policije u Hagu uoči izricanja presude

Uoči izricanja presude bivšim liderima OVK pred Specijalizovanim većima u Hagu, holandska policija pojačala je prisustvo u gradu i oduzima drške zastava i metalne i drvene kako bi sprečila moguće incidente, prenosi Kosovo online pisanje prištinskog Indeks onlajna.

Na putu ka Hagu mnogi su sa sobom poneli zastave OVK, tzv. Kosova i Albanije. Policija je okupljenim građanima oduzimala drške zastava, bez obzira na to da li su drvene ili metalne.

Ko su bile žrtve i gde su zločini počinjeni

Prema navodima tužilaštva, žrtve su bili Srbi, Romi i Aškalije, civili za koje se verovalo da sarađuju sa srpskim vlastima, kao i Albanci koji su podržavali Demokratski savez Kosova ili bili povezani sa njim i drugim strankama koje su smatrane protivnicima OVK. Na meti su bili i Albanci koji nisu želeli da se pridruže OVK ili je podrže, ljudi koji su smatrani protivnicima na osnovu svog sadašnjeg ili bivšeg zaposlenja, kao i oni koji su se družili sa Srbima.

Zločini su, prema optužnici, počinjeni najkasnije od marta 1998. do kraja septembra 1999. godine na više od 40 lokacija širom Kosova i Metohije, kao i u Kuksu i Ćahanu na severu Albanije.

Hašim Tači, Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići optuženi su za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti nad najmanje 407 pritvorenika, od kojih su najmanje 102 ubijena.

Tužilaštvo: Optuženi imali ključnu ulogu u OVK

Tužilaštvo je tvrdilo da su optuženi imali snažnu zajedničku ulogu kao ključni članovi Glavnog štaba OVK, kao i da su imali nameru i znanje o zločinima, efektivnu kontrolu na terenu i značajan doprinos zajedničkom zločinačkom poduhvatu.

Prema navodima tužilaštva, zajednički cilj bio je uspostavljanje kontrole nad celim Kosovom i Metohijom putem nasilja nad onima koji su smatrani protivnicima.

Tokom suđenja izneti su i detalji o mučenju pritvorenika. Sajmon Lous, koji zastupa 156 učesnika u postupku u svojstvu žrtava, rekao je da su pripadnici OVK pokazali “neverovatnu svirepost i surovost ekstremnih razmera“.

Odbrana je, s druge strane, ocenila da tužilaštvo nije dokazalo navode iz optužnice i zatražila oslobađajuću presudu za sve optužene.

Advokati odbrane tvrdili su da OVK nije imala jedinstvenu komandnu strukturu i da njeni lideri nisu imali kontrolu nad dešavanjima na terenu.

Svedoci odbrane bili Klark, Rubin i Hil

Tačijeva odbrana je tokom postupka pozvala sedam svedoka, među kojima su bili bivši komandant NATO-a Vesli Klark, bivši pomoćnik američkog državnog sekretara Džejms Rubin, nekadašnji američki izaslanik u Prištini Kristofer Hil i Džok Kovi, bivši zamenik šefa administracije Unmika pod Bernarom Kušnerom.

Prvobitna optužnica potvrđena je 26. oktobra 2020. godine, a izmenjena u septembru 2021. i aprilu i septembru 2022. godine. Manje redigovana verzija optužnice podneta je u februaru 2023. godine i ona je važeća optužnica u ovom postupku.

Četvorica optuženih nalaze se u pritvoru u Hagu od novembra 2020. godine, dok je suđenje počelo u aprilu 2023. godine.

Završne reči održane su od 9. do 18. februara ove godine.

Tokom suđenja svedočila su 134 svedoka – 125 koje je pozvalo tužilaštvo, dva pred predstavnicima žrtava i sedam koje je pozvala odbrana. U pisanom obliku prihvaćena su i 164 svedočenja, dok je tužilaštvo u dokazni materijal uvelo oko 3.000 predmeta.

Iščkivanje presude na ulicama

Za danas su najavljena masovna okupljanja i demonstracije u Prištini i drugim gradovima na KiM koje su imale svoju uvertiru u subotu.

Zbog toga su SAD, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo izdali upozorenja svojom državljanima da 16. septembra ograniče svoje kretanje i izbegavaju područja u kojima se održavaju demonstracije.

Odvojeni postupak za ometanje pravde

Protiv Hašima Tačija vodi se i odvojeni postupak zbog ometanja pravde i pokušaja uticaja na svedoke, u kojem su optužena još četvorica bivših pripadnika OVK. Tužilaštvo je za Tačija zatražilo kaznu od šest godina zatvora.

Tokom rata 1998. i 1999. godine pripadnici OVK počinili su brojne zločine, ubistva i otmice nad pripadnicima Vojske Jugoslavije i policije, Srbima i drugim nealbancima, kao i nad Albancima koji su odbijali da podrže ili se pridruže OVK.

Izvor: Kosovo online

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar