Koja pravila važe za građane? Uvedene posebne mere u šumama zbog afričke kuge svinja – stručnjak otkrio detalje

Direktor Uprave za šume je naglasio da će nadležne institucije raditi svoj posao

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Pixabay/Martin

U područjima koja su najugroženija usled epidemije afričke kuge svinja zatvoreni su pojedini prolazi kroz šume. Na ulazima su postavljene infotable, kao i dezinfekcioni punktovi. Kako bi se širenje virusa sprečilo, zabranjeno je brati šumske plodove i voditi domaće životinje na ispašu ili brst.

Po povratku iz šume, pre ulaska u kuću, obavezno dezinfikovati odeću, obuću i mobilni telefon.

Direktor Uprave za šume Vladimir Nikolić rekao je da je epidemiološka situacija i dalje ozbiljna, te da su trenutno najugroženiji Sremski, Mačvanski i Kolubarski upravni okrug, kao i opštine Obrenovac i Palilula na teritoriji Beograda.

“Pored divljih svinja, koje su jednako ugrožene koliko i domaće i predstavljaju prenosioca bolesti, čovek je najveći vektor prenošenja zaraze”, upozorio je Nikolić.

Zbog toga je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 19. jula donelo instrukciju koja je stupila na snagu dan kasnije, a kojom su uvedena posebna ograničenja u šumama.

“Sopstvenicima i korisnicima šuma naloženo je da ograniče ili zabrane okupljanje građana, zabranjeno je postavljanje šatora i kampova, kao i kretanje putevima koji nisu šumski, osim za pripadnike vojske, policije i nadležnih veterinarskih, šumarskih i lovnih službi”, rekao je direktor Uprave za šume.

Zabranjeno sakupljanje šumskih plodova, ali i brst u šumi

Nikolić je napomenuo da je zabranjeno i sakupljanje šumskih plodova.

Nikolić je istakao da je na zahvaćenom području zabranjeno sakupljanje pečuraka, gljiva i lekovitog bilja.

Takođe, zbog sprečavanja širenja afričke kuge svinja, nije dozvoljeno ni izvođenje domaćih životinja na ispašu, žirenje i brst u šumskim područjima, kako bi se izbegao njihov kontakt sa mestima koja mogu biti kontaminirana virusom.

Naglašava da je, zbog prevencije, poštovanje biosigurnosnih mera od ključnog značaja, čak i u područjima u kojima bolest nije potvrđena.

Foto: Pixabay/Marcin

Šta raditi po povratku iz šume

Građanima savetuje da izbegavaju odlazak u šume na područjima gde postoje ograničenja, a ukoliko borave u šumi na drugim lokacijama, da po povratku dezinfikuju odeću, obuću i predmete koje su koristili, prenosi RTS.

“Po povratku iz šume, pre ulaska u domaćinstvo ili gazdinstvo, potrebno je izvršiti dezinfekciju odeće, obuće i mobilnih telefona kako virus ne bismo raznosili dalje“, istakao je Nikolić.

Kako kaže, na terenu su već postavljene informativne table, na najugroženijim područjima zatvoreni su pojedini prolazi kroz šume, dok su na drugim lokacijama postavljeni dezinfekcioni punktovi.

“Dezinfikuju se vozila preko dezobarijera, dezinfikuju se i ljudi, a beleži se svaki ulazak i izlazak iz šume kako bismo imali kontrolu ko dolazi na to područje“, rekao je direktor Uprave za šume.

Dodaje da će mere ostati na snazi dok to bude nalagala epidemiološka situacija.

“Virus je kod nas prisutan već sedam godina i ne možemo ga tek tako iskoreniti. Zato je najvažnije da sprečimo kontakt sa virusom i njegovo dalje prenošenje“, naglasio je Nikolić.

Pratiti stepen rizika od požara, odmah zvati vatrogasce

Govoreći o opasnosti od šumskih požara tokom predstojećeg toplotnog talasa, Nikolić kaže da se situacija u Evropi pažljivo prati.

“Pomalo sam zabrinut zbog svega toga, ali nema mesta panici. Naš posao je da upravljamo rizicima i da preventivno delujemo“, rekao je Nikolić.

Navodi da podaci evropskog satelitskog sistema “Kopernikus“ pokazuju da su Španija i naročito Francuska trenutno među područjima sa najvećim rizikom od izbijanja požara.

Foto: Pixabay/LUM3N

“Vidimo da su Španija, a posebno Francuska u veoma visokom riziku. Tu su i jedan deo Švajcarske, pa čak i deo Velike Britanije“, rekao je Nikolić.

Ističe da Srbija planski procenjuje rizik od požara u svim šumama.

Nikolić je objasnio da su sve šume u Srbiji razvrstane u pet kategorija prema stepenu ugroženosti od požara. Najveći rizik od izbijanja požara imaju četinarske šume, pre svega crni i beli bor, dok su bukva, grab i ostale lišćarske vrste među najmanje ugroženima.

Kako je naveo, za svaku gazdinsku jedinicu unapred je procenjen nivo rizika od požara.

Direktor Uprave za šume pozvao je građane da odgovornim ponašanjem doprinesu očuvanju šuma.

Naglasio je da će nadležne institucije raditi svoj posao.

“Hajde da sačuvamo šume jer su one naše blago”, poručio je Nikolić.

Dodao je da građani, ukoliko primete požar, treba odmah da pozovu vatrogasce na broj 193 ili da o tome obaveste najbliže naseljeno mesto i pokušaju da daju što precizniju lokaciju kako bi nadležne službe što pre reagovale.

BONUS VIDEO:

Izvor: RTS

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar