Šta upisuju budući brucoši: Psihologija obara rekorde, nastavnički smerovi u krizi

Među najtraženijim fakultetima i dalje su Elektrotehnički fakultet, Mašinski fakultet i Fakultet organizacionih nauka

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
FOTO:Unsplash/MD Duran

Tehnički fakulteti, medicina i psihologija i ove godine su među najtraženijim studijskim programima. Prema rečima Miloša Turinskog iz Infostuda, mladi sve pažljivije prate kretanja na tržištu rada i fakultete biraju vodeći računa o perspektivi zaposlenja, ali ne bi trebalo da zanemare ni sopstvena interesovanja.

Počeo je prvi upisni rok na fakultetima. Budući brucoši i ove godine vode bitku za svaki bod neophodan za upis na željeni fakultet. Iako su elektrotehnika, medicina i organizacione nauke tradicionalno među najpopularnijim izborima, najveća konkurencija beleži se na studijama psihologije.

“Najveća potražnja je za studijama psihologije i tu ćete videti da se na jedno mesto prijavljuje čak pet potencijalnih kandidata”, ističe Turinski.

Prema njegovim rečima, rast interesovanja za psihologiju posledica je sve veće svesti o značaju mentalnog zdravlja, ali i širenja mogućnosti za zapošljavanje u toj oblasti.

“Generacija Zed i milenijalci pre toga počeli su jako glasno da pričaju o mentalnom zdravlju, terapiji i sindromu sagorevanja. Ranije se o tome nije govorilo toliko otvoreno, a danas je stvoren i prostor za veće angažovanje psihologa i psihoterapeuta”, objašnjava Turinski.

Dodaje da sve više diplomiranih psihologa pronalazi posao u sektoru ljudskih resursa.

“Mnogo psihologa ulazi u sferu ljudskih resursa, u korporacije, gde se bave selekcijom, regrutacijom i edukacijom zaposlenih. Zato za njih ima dovoljno mesta na tržištu rada i zbog toga je potražnja na visokom nivou”, kaže Turinski i dodaje da se na svim fakultetima u Srbiji godišnje upiše oko 500 studenata psihologije.

Tehnički fakulteti i dalje siguran izbor

Među najtraženijim fakultetima i dalje su Elektrotehnički fakultet, Mašinski fakultet i Fakultet organizacionih nauka.

“Elektrotehnika i mašinstvo su izbori koji mogu da vam donesu sigurnije i lakše zaposlenje u odnosu na neke druge struke”, navodi Turinski.

I pored toga što se smanjila potražnja u IT industriji poslednjih godina, interesovanje mladih za ovu oblast ostaje veliko.

“IT je i dalje veoma popularno zanimanje i mladi žele da se bave poslovima koji će biti zanimanja budućnosti. Jeste malo teže ući u industriju nego što je bilo do 2022. godine, kada je ta industrija imala ekspanziju, ali je ona i dalje veoma atraktivna”, ističe Turinski.

Veštačka inteligencija neće zameniti inženjere

Govoreći o uticaju veštačke inteligencije na tržište rada, Turinski kaže da će stručnjaci iz oblasti informacionih tehnologija i dalje biti neophodni.

“Neko i dalje mora da upravlja veštačkom inteligencijom. Ne smemo da zaboravimo da je čovek taj koji je stvorio veštačku inteligenciju i da ona ne funkcioniše sama po sebi, bar ne još”, naglašava Turinski.

Kako dodaje, najtraženiji će biti stručnjaci sa širokim spektrom znanja.

“Tražiće se ljudi koji imaju više kompetencija i koji lakše mogu da se uklope u sistem i potrebe tržišta rada”, poručuje Turinski.

Nastavnički smerovi u krizi

Sa druge strane, fakulteti koji obrazuju buduće nastavnike i profesore suočavaju se sa sve manjim interesovanjem maturanata.

“Svi smerovi koji školuju buduće nastavnike i profesore doživljavaju maltene krah. Prošle godine ste mogli da vidite situaciju da se na pojedinim smerovima prijavio samo jedan student”, kaže Turinski.

Kao primer navodi studije fizike i hemije, za koje je vladalo minimalno interesovanje, iako školama nedostaje nastavni kadar.

“Tržište rada traži profesore i nastavnike u velikoj meri, ali mladi biraju zanimanja koja mogu da im donesu stabilnije zaposlenje sa dobrim uslovima rada”, ističe Turinski.

Balans između zarade i ličnih afiniteta

Turinski poručuje da prilikom izbora fakulteta ne treba gledati isključivo na trenutne potrebe tržišta rada.

“Mladi danas mnogo više prate šta se dešava na tržištu rada i gde mogu da pronađu posao. Ali moj savet je da ne beže od svojih afiniteta i onoga što zaista vole”, kaže Turinski.

Prema njegovim rečima, najbolji izbor je onaj koji uspeva da pomiri lična interesovanja i realne mogućnosti zapošljavanja.

“Treba pronaći balans između onoga što nudi tržište rada i onoga što nam srce govori da radimo”, zaključuje Turinski.

BONUS VIDEO:

Izvor: RTS

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar