Opasna materija ulazi u naše kosti: Naučnici je već otkrili u mozgu i reproduktivnim organima

Nova analiza 62 studije sugeriše da mikroplastika i još sitnija nanoplastika na više načina utiču na zdravlje skeleta

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Pixabay

Mikroplastika je danas toliko rasprostranjena da je pijemo, jedemo i udišemo. Kao posledica toga, sve češće se otkriva u ljudskom izmetu, placenti, reproduktivnim organima, pa čak i u mozgu.

Nedavno su čestice nastale od naftnih prerađevina, manje od 5 mm, pronađene i duboko u kostima ljudi.

Nova analiza 62 studije sugeriše da mikroplastika i još sitnija nanoplastika na više načina utiču na zdravlje skeleta, piše Science Alert.

– Značajan broj istraživanja ukazuje na to da mikroplastika može dospeti duboko u koštano tkivo, poput koštane srži, i potencijalno izazvati poremećaje u njegovom metabolizmu – kaže naučnik Rodrigo Bueno de Oliveira sa Državnog univerziteta u Kampinasu u Brazilu.

Neka istraživanja na ljudima pokazala su da se ovi ostaci plastike putem krvi, nakon unošenja, akumuliraju u koštanim tkivima. Studije na životinjama pokazale su da oni mogu smanjiti rast kostiju.

Pored toga, poremećaji u radu osteoklasta – ćelija odgovornih za rast i obnavljanje kostiju – mogu dovesti do slabljenja koštane strukture, što čini kosti podložnijim deformacijama i prelomima.

– In vitro studije sa ćelijama koštanog tkiva pokazale su da mikroplastika narušava održivost ćelija, ubrzava njihovo starenje i menja diferencijaciju, uz to podstičući upalu.Zabrinjavajuće je to što su uočeni negativni efekti kulminirali prekidom rasta skeleta kod životinja – objašnjava Bueno de Oliveira.

Iako to ne mora nužno da važi i za ljudske kosti, globalno raste učestalost osteoporoze – bolesti kod koje kosti postaju krhkije i sklonije prelomima. Istraživači sumnjaju da mikroplastika može biti jedan od faktora rizika, uz već poznate kao što su konzumacija alkohola i starenje populacije.

Ipak, kako upozoravaju stručnjaci, rizik od ovog “nedovoljno prepoznatog opasnog faktora“ sve više raste, jer se godišnje proizvodi najmanje 400 miliona tona plastike, što doprinosi i emisiji 1,8 milijardi tona gasova sa efektom staklene bašte.

Naučnici već godinama apeluju da se ulože veća sredstva u istraživanje uticaja ovih problematičnih petrohemijskih zagađivača na naše telo.

U međuvremenu, izloženost mikroplastici delimično možemo smanjiti filtriranjem vode za piće i ograničavanjem upotrebe plastičnih proizvoda – od sintetičke odeće do plastičnih flaša.

BONUS VIDEO:

Izvor: Science alert

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar