Audi poručuje: Kupci neće dozvoliti političarima da im nameću električne automobile.
Audi je jedan od brojnih proizvođača automobila koji su najavili ambiciozne planove da postanu isključivo električni i pre nego što Evropska unija 2035. zabrani prodaju vozila koja emituju štetne gasove.
Ipak, kao i ostali, nedavno je odustao od cilja da do 2033. ponudu svede samo na EV modele, odlučivši da zadrži motore sa unutrašnjim sagorevanjem i u sledećoj deceniji – možda i duže.
Treba napomenuti da EU ostavlja otvorena vrata za vozila sa motorima na sagorevanje koja koriste sintetičko gorivo pod uslovom da je ono klimatski neutralno.
Ipak, mala je verovatnoća da će e-goriva do 2035. dostići industrijske razmere, pa odluka EU u praksi predstavlja de facto zabranu benzinaca i dizelaša.
Ali Audi ne veruje da će Evropljani 2035. u salonima viđati samo električne modele.
U intervjuu za nemački poslovni list Automobilwoche, predsednik Generalnog radničkog saveta Audija izjavio je da će se i EU i proizvođači suočiti sa otporom ljudi koji još nisu spremni da se odreknu automobila sa SUS motorima.
Jerg Šlagbauer je poručio: “Ne verujem da će kupci dopustiti političarima i proizvođačima da im diktiraju šta treba da voze”.
U iskrenom razgovoru, šef radničkog saveta priznao je da Audi nije trebalo da žuri sa najavama totalne elektrifikacije: “Ranije smo doneli neke nesrećne odluke, vođeni smernicama korporacije (Volkswagen grupe), poput preuranjenog, veoma snažnog oslanjanja na elektromobilnost. Fokusirajući se na EV, izgubili smo fleksibilnost u proizvodnji koja nam je bila potrebna kada nametnuta elektromobilnost nije išla po planu.”
Ipak, Šlagbauer ne sumnja da budućnost jeste električna. Ali veruje da neće stići već sredinom sledeće decenije: “Uopšte ne dovodim u pitanje električnu mobilnost. Svi ćemo voziti EV, samo ne verujem da ćemo biti spremni za to do 2035, naročito kada je reč o ekosistemu punjača.”
U prevodu, ne možemo tek tako “okrenuti prekidač” i očekivati razvijenu mrežu punjača širom Evrope, a kamoli sveta, piše Motor1.
Drugi problem je cena. Proizvođači nastoje da izjednače cene benzinaca i električnih vozila, ali još nismo stigli dotle.
Možda se to desi tokom sledeće decenije, ne samo zato što će EV pojeftiniti kako baterije budu jeftinije, već i zato što će motori sa unutrašnjim sagorevanjem poskupeti zbog strožih propisa (Euro 7), čime će se jaz smanjiti.
Dok predsednik Audijevog radničkog saveta smatra da ćemo jednog dana svi voziti EV, predsednik Toyote, Akio Tojoda, veruje da električni modeli nikada neće prelaziti 30% globalnog tržišnog udela.
Bilo kako bilo, čini se da je Evropa najagresivnija u tranziciji, jer EU želi da što pre ukine prodaju benzinaca i dizelaša.
Audijev rival Mercedes je nedavno objavio da će benzince zadržati duže od planiranog.
Prvi čovek brenda Ola Kelenius rekao je da je marka “korigovala kurs”, produživši život motora sa sagorevanjem – što opisuje kao “najracionalniji pristup” da se ne zanemare tradicionalne pogonske opcije.
BMW, najprodavaniji nemački premijum brend, takođe je oprezan.
Generalni direktor Oliver Cipse je u maju upozorio da je “stavljanje svih karata na EV ćorsokak” i da “politički ciljevi moraju da odražavaju realnost tržišta”.
Još 2024. u Parizu nazvao je zabranu 2035. “nerealnom” i upozorio da bi ona mogla “pogoditi evropsku auto-industriju u srž”.
EU je u martu ponovo potvrdila zabranu prodaje novih benzinaca i dizelaša od 2035, ali to još nije “uklesano u kamenu”.
Politico navodi da će Evropska komisija preispitati regulativu 2025, pod pritiskom proizvođača koji traže jasna pravila za dugoročno planiranje.
Šta god da se dogodi u Evropi, odraziće se globalno, jer neki od najvećih proizvođača dolaze sa Starog kontinenta.
Komentari (0)