Boravak u prirodi ima mnogo prednosti, ali može da donese i neprijatnosti. Jedna od njih je ubod krpelja, posebno ako je zaražen. U ovom periodu njihova brojnost je povećana jer su april i maj meseci kada se oni pare, ali ono što zabrinjava jeste da je sve više njih zaraženo bakterijom koja izaziva lajmsku bolest. Prema istraživanjima Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju urađenim u martu i aprilu, bakterije borelije burgdorferi (Borrelia burgdorferi), koja može da izazove ovo oboljenje, ima na 11 lokacija u gradu – Avala, Lipovička šuma, Kosmaj, Ada Ciganlija, park Ušće, KBC „Bežanijska kosa”, SC „Surčin”, Zvezdarska šuma, Zeleno brdo, Bojčinska šuma i Stepin gaj.
– Prisustvo bakterije nije konstatovano jedino u uzorcima krpelja iz nautičkog sela „Biser” u Boljevcima i u parku Šumice – ističu iz Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju i napominju da i ove godine nastavljaju sistematsko praćenje prisustva krpelja na teritoriji grada.
– Pored borelije burgdorferi, koja je izazivač lajmske bolesti, mi pratimo i druge bakterije koje krpelji mogu da prenose, uključujući i bakterije roda Rickettsia, Babesia, Ehrlichia, Anaplasma i Coxiella kao viruse krpeljnog encefalitisa. Analize se izvode molekularnim metodama koje omogućavaju precizno i brzo otkrivanje ovih patogena – kažu u Zavodu i naglašavaju da građani mogu da donesu krpelje na analizu i dobiju rezultate u roku 24 sata.
I u slučaju sumnje na kasne faze lajmske bolesti kod pacijenta, moguće je u Zavodu za biocide uraditi ispitivanje.
– Naš savet građanima je da posle boravka u prirodi obavezno pregledaju telo i da krpelja izvade isključivo mehaničkim putem, bez korišćenja iritirajućih supstanci (sapuna, ulja, acetona, alkohola…) U slučaju uboda krpelja odmah se treba obratiti lekaru – preporučuju u Zavodu.
Da bi se predupredio ubod ovog ektoparazita, bilo bi poželjno u toku boravka u prirodi koristiti repelente, ali i izbegavati zadržavanje u ugroženim područjima. Potrebno je zaštititi se odećom i obućom – čarape navući preko pantalona, vrat pokriti maramom, a kosu kačketom i šeširom, nositi odeću svetlih boja da bi se krpelj što lakše uočio, ali i izrađenu od glatke tkanine za koju on ne može da se uhvati. Obavezno je detaljno prekontrolisati kućne ljubimce. Posle povratka iz prirode potrebno je obavezno pregledati celo telo i istuširati se sa dosta šampona jer krpelj „luta” po telu pre uboda. Zbog toga je i moguće skinuti ga sa kože tuširanjem dok se ne „zakači”. U prenošenju i rasejavanju krpelja iz prirode kućni ljubimci mogu imati veliki doprinos pa je neophodno sprovesti i njihovu zaštitu. Potrebno je adekvatno održavanje dvorišnih površina u ličnom vlasništvu.
U slučaju uboda, krpelja treba skinuti pincetom bez upotrebe raznih hemijskih sredstava. Nekada se savetovalo da se krpelj uvrne suprotno od kretanja kazaljke na satu i izvuče, ali sada stručnjaci preporučuju da se on uhvati što bliže koži i lagano ravno povlači ka sebi kako bi mu se izvukla i glava. U slučaju da se krpelj u potpunosti izvuče s mesta uboda, potrebno je pratiti taj deo tela nekoliko dana. Ako se pojavi crvenilo koje se koncentrično širi oko mesta uboda, obavezno se javiti nadležnoj zdravstvenoj ustanovi. Izvađenog krpelja trebalo bi staviti u neku manju posudicu, poput onih za ispitivanje urina, nasuti malo vode, zatvoriti posudu i odneti je na analizu.
Brojnost krpelja bila je visoka u njihovim staništima na teritoriji Beograda već krajem februara. Kiša koja ovih dana pada može malo usporiti njihovu aktivnost. Ali, sa sunčanim i toplijim vremenom ona će se pojačati. Krpelji su najaktivniji u toku proleća – pik prolećne aktivnosti se, zavisno od vremenskih prilika, očekuje u toku aprila i maja, do juna i u drugom delu godine od kraja avgusta do oktobra.
Ženke mogu uvećati telo i sto puta
Krpelji su ektoparaziti koji se hrane isključivo krvlju divljih i domaćih kičmenjaka (sisara, ptica, gmizavaca i vodozemaca). Rasprostranjeni su širom sveta. I mužjaci i ženke hrane se krvlju domaćina. Mužjaci krpelja hrane se sa prekidima i veličina im se neznatno menja zbog velikog štita na leđima koji ograničava njihov rast tokom hranjenja. Kod pojedinih vrsta iksodidnih krpelja (tvrdi krpelji, odnosno krpelji sa štitom), ženke u toku sisanja krvi mogu uvećati svoje telo i do sto puta.
Komentari (0)