Kompanija Ilona Maska – SpaceX – u partnerstvu sa Palantirom i Andurilom, trenutno je jedan od glavnih kandidata za razvoj ključnih komponenti novog američkog protivraketnog odbrambenog štita pod nazivom “Golden Dome” (Zlatna kupola), tvrde izvori bliski projektu, prenosi Rojters.
Maskova kompanija, poznata po raketama i satelitima, udružila se sa softverskim gigantom Palantirom i proizvođačem dronova Andurilom kako bi ponudili rešenje koje uključuje satelitsku mrežu za rano otkrivanje i praćenje projektila. Projekat je izazvao veliko interesovanje među sve brojnijim tehnološkim startapima koji ulaze u sektor odbrane.
Donald Tramp je 27. januara, potpisujući izvršnu uredbu, ocenio raketne napade kao „najkatastrofalniju pretnju po Sjedinjene Države“.
Sve tri kompanije osnovali su preduzetnici poznati po podršci Trampu. Prema dostupnim podacima, Ilon Mask je donirao više od 250 miliona dolara Trampovoj političkoj kampanji, a trenutno deluje kao njegov posebni savetnik za smanjenje državne potrošnje u okviru novoosnovanog Odeljenja za efikasnost vlade.
Iako se iz Pentagona zasad šalju pozitivni signali SpaceX konzorcijumu, izvori upozoravaju da je ceo proces još u ranoj fazi i da bi konačne odluke mogle značajno promeniti tok projekta u narednim mesecima.
Više od 1000 satelita i borbena orbitalna flota
Prema planu koji su SpaceX, Palantir i Anduril nedavno predstavili zvaničnicima Bele kuće i Pentagona, planirano je lansiranje između 400 i preko 1000 satelita koji bi detektovali lansiranja raketa i pratili njihov let. Osim toga, projektom je predviđena i specijalna orbitalna flota od oko 200 satelita opremljenih raketama ili laserima, koji bi mogli da presreću neprijateljske projektile. SpaceX, prema navodima izvora, ne bi direktno bio uključen u naoružavanje tih satelita.
Jedan od izvora je opisao pregovore kao „odstupanje od standardnih procedura“, napominjući da postoji osetljivost u vezi sa Maskovom savjetničkom ulogom u vladi. SpaceX i sam Ilon Mask odbili su da komentarišu eventualno učešće u vladinim pregovorima, dok je Pentagon naveo da će „predsedniku predstaviti sve mogućnosti u skladu sa izvršnom uredbom i smernicama Bele kuće“.
Mask se nakon objave vesti kratko oglasio na mreži X: „To nije tačno“, bez dodatnih objašnjenja.
Pretplata umesto kupovine?
SpaceX je, navodno, predložio da vlada ne kupi sistem, već da ga koristi kroz model pretplate – plaćajući pristup tehnologiji, umesto da bude njen vlasnik. Ovaj model bi omogućio bržu implementaciju, jer bi zaobišao spore i komplikovane procedure klasične vojne nabavke. Međutim, to bi značilo i dugoročnu zavisnost države od privatne firme, uz gubitak kontrole nad razvojem sistema i troškovima.
Neki zvaničnici Pentagona već su izrazili zabrinutost zbog takvog pristupa, koji nije uobičajen za projekte ovakve veličine i strateškog značaja. General američkih Svemirskih snaga Majkl Getlajn, prema izvorima, razmatra opciju u kojoj bi SpaceX bio vlasnik i operater svog dela sistema, dok se razmatraju i alternativni modeli poput potpune državne kontrole ili državnog vlasništva uz operativno upravljanje privatnih izvođača.
Ako SpaceX i partneri dobiju ugovor, to bi bio ogroman zaokret u vojno-industrijskom sektoru, u kome tradicionalno dominiraju giganti poput Northrop Grummana, Boeinga, RTX-a i Lockheed Martina. Ove kompanije i dalje ostaju ozbiljni konkurenti – Lockheed je već započeo medijsku kampanju za svoju verziju sistema.
Više od 180 prijava, cena u stotinama milijardi
Pentagon je primio više od 180 predloga kompanija koje žele da učestvuju u razvoju Golden Dome sistema, uključujući startape poput Epirusa, Ursa Majora i Armade. Nekoliko ponuda već je predstavljeno Savetu za nacionalnu bezbednost u Beloj kući.
Ključnu reč u odlučivanju imaće zamenik ministra odbrane, Stiv Fajnberg, bivši investitor iz privatnog sektora. Procene pokazuju da bi ceo sistem mogao da košta stotine milijardi dolara. Prva funkcionalna faza planira se za početak 2026. godine, a puni kapacitet bi mogao biti dostignut do 2030.
Laura Grego iz organizacije Unija zabrinutih naučnika upozorava da bi ovakav sistem bio skup, ranjiv, i da bi mogao biti preplavljen većim brojem simultanih napada, što bi zahtevalo desetine hiljada satelita.
SpaceX cilja na tzv. „custody layer“ – mrežu satelita koji bi identifikovali lansiranja projektila i određivali da li predstavljaju pretnju SAD-u. Preliminarne procene troškova inženjeringa i dizajna sistema kreću se između 6 i 10 milijardi dolara.
Demokratska upozorenja
SpaceX je već lansirao stotine špijunskih satelita i prototipova koji bi mogli brzo da se prilagode za potrebe Golden Dome sistema. Ipak, stručnjaci upozoravaju da još nije jasno da li Maskove kompanije mogu isporučiti kompletan sistem od kojeg bi zavisila nacionalna bezbednost.
„Videćemo da li će SpaceX i partneri uspeti,“ izjavio je jedan izvor. „Ovo je daleko složenije od svega što su do sada radili“.
U međuvremenu, pojedini članovi Demokratske stranke u Kongresu izražavaju zabrinutost zbog Maskove uloge u vladi.
„Kada najbogatiji čovek na svetu postane državni savetnik i istovremeno ima mogućnost da usmerava milijarde dolara državnog novca ka sopstvenim firmama, to je ozbiljan problem“, rekla je senatorka Džin Šahin, koja je predložila zakon kojim bi se zabranilo dodeljivanje državnih ugovora kompanijama u vlasništvu vladinih savetnika.
Kongresmen Donald Bajer takođe je izrazio zabrinutost, ističući da Mask ima „neviđen pristup poverljivim informacijama“ i da su svi mogući ugovori s njegovim firmama „sumnjivi“.
Komentari (0)