Često se može čuti “lepa na mamu, a pametna na tatu”. Međutim, prema istraživanjima to i nije potpuno tačno.
Istraživanja sugerišu da možda nasleđujemo više od očeva nego što mislimo! U studiji iz 2015. godine, sprovedenoj na miševima, naučnici su otkrili da oko 60% gena pokazuje roditeljski specifičan efekat koji favorizuje očev DNK u pogledu aktivnosti u odnosu na majčin.
Ova “očinska pristrasnost” utiče na osobine u mozgu i drugim delovima tela, a istraživači smatraju da bi mogla važiti i za ljude.
Iako nasleđujemo DNK podjednako od oba roditelja, ovo istraživanje ističe kako očevski geni mogu igrati dominantnu ulogu u ekspresiji gena.
Nedavna studija pruža nove uvide u to kako očeva ishrana i gojaznost mogu uticati na zdravlje njihove dece čak i pre začeća. Nalazi istraživanja mogu pomoći u razvoju preventivnih mera za muškarce koji žele da postanu očevi: što je zdravija ishrana oca, to je manji rizik da će njihova deca kasnije razviti gojaznost ili bolesti poput dijabetesa.
Studija pokazuje da genetika majke određuje koliko će deca biti inteligentna, dok očevi nemaju značajan uticaj. Zašto? Žene su sklonije prenosu gena za inteligenciju na decu jer se oni nalaze na X hromozomu. Žene imaju dva X hromozoma, dok muškarci imaju samo jedan.
Pored toga, istraživači sada veruju da geni za napredne kognitivne funkcije nasledjeni od oca mogu automatski biti deaktivirani. Kategorija gena poznata kao “kondicionirani geni” funkcioniše samo ako potiču od majke u nekim slučajevima, odnosno od oca u drugim slučajevima. Veruje se da je inteligencija među kondicioniranim genima koji moraju doći od majke.
Komentari (0)