Već mesecima ozbiljno radim na istraživanju i dokumentovanju kriminala i zloupotrebe nikšićkog biznismena Brana Mićunovića. Dajem reč da ću podneti krivičnu prijavu i preduzeti procesnu inicijativu zbog zloupotreba koje su počinili on i njegova firma. Tu se vidi kako su i funkcioneri 43. vlade, ne samo išli na kafu kod njega, već mu i omogućavali da vrši zloupotrebe. Vrlo konkretne dokaze imam i izneću ih u javnost. Borim se i protiv njega i protiv svih koji se bave zloupotrebama. Nekad treba vremena, ali istina će izaći na videlo, poručuje potpredsednik crnogorske vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica.
Navodi da je Mićunović u oktobru prošle godine, nakon serije zloupotreba u jednom kazinu, ponovo dobio koncesiju od 43. vlade. Po rečima Koprivice, Zakon o sprečavanju korupcije je osnov za prevenciju korupcije i radna grupa je završila rad, a na unapređenju teksta pomagali su eksperti.
„Jedna od značajnijih novina jeste definisanje ugrožavanja javnog interesa i postojanje korupcije, kreirani su i novi kanali prijavljivanja korupcije, set izmena se tiče rada Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), poboljšavanja efikasnosti prekršajnih postupaka, zatim detalji koji se tiču zviždača”, rekao je Koprivica. „Postoji ideja i da se donese leks specijalis što se tiče zviždača i za to ima osnova.”
Za Koprivicu je ključno pitanje koje su institucije osposobljene da sprovedu postupke.
„Kod predmeta o organizovanom kriminalu od potvrđivanja optužnice do pokretanja ročišta prolazi 19 meseci, u predmetima visoke korupcije od potvrđivanja optužnice do pokretanja ročišta prolazi 28,6 meseci. To vam govori koliko su neefikasni postupci i koliko nije delotvoran mehanizam pravne države. Moramo da osposobimo institucije i uvedemo red”, reči su Koprivice. Dodaje da Crna Gora ima „snažnu reformsku volju i cilj za izgradnju čvrstog normativnog i institucionalnog okvira za borbu protiv organizovanog kriminala”.
Poslanik Demokratske narodne partije Milun Zogović kaže za „Politiku” da preduslovi tek treba da se postave kako bi se borilo protiv korupcije. „Na prodaju su bili istorija, religija, obrazovanje mladih, a mi svedoci kako se korupcija 30 godina usavršavala, s čim odgovorna država treba da se uhvati ukoštac. Neophodno je da postavimo institucije na svoje noge i da one rade u skladu sa svojim ovlašćenjima. Državnim institucijama treba da damo odgovarajuće instrumente kako bi bile efikasne”, ocena je Zogovića.
ASK bi se, kaže, ironično mogla nazvati Agencijom protiv sprečavanja korupcije.
„Nemamo deblokirajući mehanizam za ovu situaciju koja nas je zadesila – da od jula 2023. nemamo Savet ASK. Što se tiče zviždača, saglasan sam da to treba rešavati leks specijalisom”, poruka je Zogovića.
Bivši ministar policije Filip Adžić, sada poslanik Građanskog pokreta URA, kaže da će podržati sve nove alate protiv korupcije.
„Mislim da naše institucije u ovom kapacitetu ne mogu u potpunosti da sprovode ove zakone i bore se protiv korupcije. Nikad mi nismo kritikovali imenovanja jer je neko pripadao nekoj partiji ili opciji, već smo bili protiv imenovanja koja su obeležila period tridesetogodišnje vladavine. Hoće li novim zakonskim rešenjima biti poboljšan rad ASK, ne znam, ali zavisiće od politike i ljudi koji će biti izabrani da vode tu instituciju. ASK nije ostvario svoju svrhu”, stav je Adžića, koji dodaje da su pojedina nova kadrovska rešenja iz Demokratske partije socijalista “loša poruka za građane”.
VIDEO BONUS:
Komentari (0)