Seljačka buna u Nemačkoj: Vlada usvojila mere štednje, da li su protesti uzaludni?

Popularnost nemačkog kancelara najniža u istoriji a više od 90 odsto ispitanika smatra da su protesti poljoprivrednika opravdani

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Pixabay/AndyLeungHK

Nemački poljoprivrednici nastavili su proteste protiv planova nemačke vlade da smanji subvencije za gorivo u okviru najavljenog prilagođavanja saveznog budžeta.

Veliki protest poljoprivrednika širom Nemačke uzdrmali ionako nestabilnu federalnu vladu Olafa Šolca tzv. „semafor koaliciju” SPD-a, FDP-a i Zelenih.

Popularnost nemačkog kancelara pala je na 20 odsto što je najmanji nivo bilo kog nemačkog premijera od kada se obavljaju ova istraživanja od 1997. godine.

S druge strane, ankete pokazuju da poljoprivrednici koji se protive najnovijim merama vladajuće koalicije imaju visoku podršku. Anketa televizija N-TV pokazuje da snažnu podršku javnosti protestima jer čak 91 odsto ispitanika smatra da su opravdani.

Protesti poljoprivrednika zapravo traju još od decembra kada se nekoliko stotina traktora okupilo na Brandenburškom kapijom. Najnoviji talas masovnih protesta, koji su se proširili po celoj Njemačkoj, samo je početak jer će vrhunac biti veliki skup 15. januara u centru Berlina.

Osim blokade saobraćajnica ratari nose natpise na kojima piše: “Vaše politike su objava rata protiv farmera!”, “Previše je previše! Sada je gotovo!”, “Nema farmera, nema hrane, nema budućnosti.”

Nemačke poljoprivrednike podržale su kolege iz Holandije, koji su prošle godine blokirali puteve zbog sličnih mera tamošnjih vlasti.

Cela Njemačka u ponedjeljak je bila paralizirana protestima farmera koji su traktorima blokirali puteve, posebno izlaze iz gradova i uključenja na auto-puteve. Nijedan deo Nemačke nije funkcionisao normalno.

Blokade su izazvale poremećaje na granicama sa Francuskom, Poljskom i Češkom, uzrokujući usporavanje prometa na prelazima.

Direktan okidač za protest nemačkih seljaka bila je odluka vlade o ukidanju subvencija na gorivo i poreske olakšice.

Subvencije poljoprivrednicima nisu retkost u zemljama EU. Naprotiv, upravo taj izdatak čini veliki deo državnih budžeta.

Vlada Olafa Šolca odustala je od prvotnog plana, pa su planovi za oporezivanje poljoprivrednih vozila kao drugih vozila automobila ukinuti. Promenjena je odluka o ukidanju subvencije na dizel, ali tako da se ne ukida odmah nego postepeno u naredne tri godine.

Ali to nije bilo dovoljno da bi zadovoljilo nemačke poljoprivrednike.

Masovni protesti poljoprivrednika izbili su u jako lošem trenutku za Olafa Šolca i tzv. semafor koaliciju. Popularnost kancelara je najmanja od početka merenja 1997. godine, stranke koje čine vladajuću koaliciju gube birače, a raste popularnost stranaka desnice.

Nemačka vlada usvojila mere štednje, očekuje se odluka Parlamenta

Savezna nemačka vlada postigla je dogovor o dodatnim merama štednje, pišu nemački mediji i dodaju da se u Nacrtu zakona o finansiranju budžeta nalazi, između ostalog, i kontroverzno smanjenje subvencija za dizel za poljoprivrednike, veće takse za vazdušni saobraćaj i strože sankcije u oblasti socijalne pomoći.

Vlada očekuje da će budžet najpre biti odobren u januaru u Bundestagu, a onda na sednici 2. februaru i u Bundesratu, veću nemačkih pokrajina, a do tada je na snazi tzv. privremeno upravljanje budžetom.

Te mere štednje su neophodne jer, prema ranijoj presudi Saveznog ustavnog suda, vlada mora da nadoknadi finansijski nedostatak od oko 30 milijardi evra u osnovnom budžetu, kao i u Fondu za klimu i transformaciju, navode mediji.

Od maja će tako biti povećane takse na avionske karte. U zavisnosti od krajnje destinacije putovanja, ona bi trebalo da poraste za gotovo petinu – na 15,53 do 70,83 evra po putniku.

Taksa na karte naplaćivaće se svim putnicima koji poleću sa nemačkih aerodroma. Doplatu će morati da plate avio-kompanije, ali one će to moći da prebace na teret putnika. Na osnovu toga vlada u Berlinu ove godine očekuje dodatni prihod od oko 400 miliona evra.

Vlada je takođe ostala i pri odluci o veoma kontroverznom smanjenju subvencija u oblasti agrara – i to uprkos protestima poljoprivrednika. Reč je postepenom ukidanje poreskih olakšica za dizel.

„To je poseban doprinos smanjenju subvencija koje štete klimi”, navodi se u Nacrtu vlade. Poljoprivrednici su do sada mogli da dobiju delimičan povrat poreza na energiju za dizel, uz nadoknadu od 21,48 centi po litru.

Vladajuća nemačka koalicija zapravo je prvobitno nameravala da odmah i potpuno ukine tu pomoć, koja se davala još od 1951. godine. Pogođeni poljoprivrednici i firme u sektoru agrara sada su ipak dobili više vremena da se prilagode.

Ove godine će stopa olakšica biti smanjena za 40 odsto, a u 2025. i 2026. za dodatnih 30 procenata. Od 2026. tih subvencija više ne bi trebalo da bude. Vladajuća koalicija je prošle nedelje odustala od prvobitno planiranog ukidanja oslobađanja od poreza na poljoprivredne mašine.

Kabinet je dao i zeleno svetlo za planirano smanjenje socijalne pomoći za nezaposlene, tzv. „Burgergeld”, a biroi za zapošljavanje ubuduće će biti u mogućnosti da u potpunosti, ali najviše na dva meseca, ukinu beneficije onim nezaposlenima koji uporno odbijaju da počnu da rade.

Očekuje se da će ta uredba doneti uštedu od oko 170 miliona evra godišnje – i to 150 miliona za saveznu vladu i 20 miliona za opštine. Pritom ne bi trebalo da bude ukinuta pomoć koja se daje za stanovanje i grejanje.

Pored toga, ukida se i tzv. bonus na socijalnu pomoć od 75 evra mesečno koji je uveden za dalje usavršavanje nezaposlenih, ali onog koje nema za cilj sticanje stručne diplome. Očekuje se da će to doneti dodatnu uštedu od 100 miliona evra. Obuka koja ima za cilj sticanje stručne diplome i dalje će se podržavati sa 150 evra mesečno, prenosi Sputnjik.

Izvor: Sputnjik, Politika.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar