Nabavka polovnjaka nosi određene probleme, pa su kupci suočeni s rizikom od vraćanja kilometraže, skrivenih oštećenja ili jednostavno starim voznim parkom.
Navedeni parametri doprinose većim šansama da dobijete automobil lošijeg kvaliteta, odnosno da ga pretplatite. Rizik se razlikuje od države do države, a objašnjava se ekonomskom situacijom i regionalnim posebnostima.
Presek u Srbiji
Najgora situacija, po pitanju transparentnosti, zabeležena je u Letoniji i Ukrajini, pokazuje najnovije istraživanje.
Spisak država s lošim rezultatima zatvaraju Srbija, Hrvatska i Mađarska, dok je najbolje ocene dobila Velika Britanija.
Situacija u našoj zemlji je bolja nego u većini istočnoevropskih država, ali daleko zaostaje za Zapadom.
Prosečno se vraća 54,6 kilometara, a od svih proverenih vozila 11,7% imalo je “premotan” odometar, navodi carVertical.
Analizom je pronađeno 31,5% oštećenih polovnjaka, a iz uvoza je stiglo 75% automobila.
Prosečna starost polovnih četvorotočkaša u Srbiji iznosi nešto više od osam godina.
Uvek ima problema
Tržište polovnjaka u zapadnoj Evropi je transparentnije nego u istočnoj, pokazuje istraživanje.
Rekli smo da je Britanija u vrhu liste (ukupno 23 države), ali to ne znači da ne postoje problemi.
Od svih proverenih automobila 14,5% imalo je vraćenu kilometražu, dok je 21% u nekom trenutku bilo oštećeno. Ovo sugeriše da kupci u Britaniji ne bi trebalo slepo da veruju prodavcima.
Međutim, na tamošnjem tržištu ima svega 10,7% uvezenih četvorotočkaša.
Kompletnu listu i detaljne podatke po državama možete OVDE pronaći.
Kako se dobijaju podaci?
Analiza portala carVertical zasnovana je na izveštajima o kupljenim automobilima, u periodu od 12 meseci.
Da bi poređenje bilo precizno, predstavljen je indeks transparentnosti tržišta, koji se bazira na šest faktora:
* procenat vozila s vraćenom kilometražom
* prosečan broj vraćenih kilometara na odometru
* procenat oštećenih vozila
* prosečna vrednost štete
* procenat uvezenih polovnjaka
* prosečna starost proverenih vozila
Budući da faktori nisu jednako važni za transparentnost tržišta, njihova težina u indeksu se razlikuje.
Primera radi, prosečan broj vraćenih kilometara ima veći uticaj na ocenu nego prosečna starost proverenih polovnjaka.
BONUS VIDEO:
Komentari (0)