Titova vila u Njujorku PRODATA za 50 miliona dolara: Evo kako IZGLEDA unutra (FOTO)

U pitanju je porodična kuća, sagrađena oko 1905. godine u stilu Bo-Art

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Profimedia/HEINRICH SANDEN / AFP

Objekat nekadašnje Stalne misije SFRJ, a potom Stalne misije Srbije pri UN u Njujorku, poznatiji i kao dvorac Josipa Broza Tita, prodat je u utorak za 50 miliona američkih dolara, potvrdilo je danas Tanjugu Ministarstvo spoljnih poslova.

Završni ugovor o kupoprodaji potpisan je 27. septembra ove godine na neto iznos od 50 miliona američkih dolara.

Srbiji je od navedene sume, shodno kvoti koja je utvrđena Aneksom B Sporazuma o pitanjima sukcesije (Beč, 2001), pripalo 20 miliona dolara, rečeno je u ministarstva.

U pitanju je porodična kuća, sagrađena oko 1905. godine u stilu Bo-Art, na adresi 854 na Petoj aveniji, koju je vlada nekadašnje Jugoslavije kupila 1946. godine za potrebe svog stalnog predstavništva pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku. Nakon raspada SFRJ, objekat je koristila SRJ, a potom Republika Srbija sve do momenta prodaje.

Agencija za posredovanje u nekretninama u SAD Daglas Eliman je ranije danas objavila da je prodala vilu u Njujorku, rezidenciju bivše jugoslovenske misije pri Ujedinjenim nacijama, na prestižnoj Petoj Aveniji na Menhetnu, za punu traženu cenu od 50 miliona dolara u gotovini.

Prodavci vile, koju je koristila i Stalna misija Srbije pri UN, su države naslednice bivše SFRJ – Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija i Srbija, a vilu je kupila kompanija sa adresom u Njujorku.

Sukcesija zajedničke imovine SFRJ sprovodi se u skladu sa Zakonom o potvrđivanju Sporazuma o pitanjima sukcesije, koji je objavljen u Službenom glasniku Savezne Republike Jugoslavije 3. jula 2002. godine.

Sporazum o pitanjima sukcesije je postignut izmedu pet država sukcesora SFRJ (pet bivših republika) i potpisan je u Beču, 29. juna 2001. godine.

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije je nadležno za sprovodenje samo jednog dela Sporazuma – Aneksa B (od ukupno sedam aneksa) koji se tiče vlasništva diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP) nekada zajednicke države.

Aneksom B definisana je kvota za svaku pojedinačnu državu sukcesora i kvota Srbije iznosi 39,5 procenata.

Dodatkom uz Aneks B utvrđen je spisak od 123 nepokretnosti koje su predmet sukcesije, a Srbiji je do sada pripalo 40 nepokretnosti u 25 država, dok je za raspodelu ostalo još 16 objekata u 11 država.

Proces još uvek nije okončan, jer na njegovu dinamiku uticu bilateralni odnosi, političke prilike, kao i pristup zemljišnim knjigama u zemljama u kojima se objekti nalaze, posebno u slučaju kada ni jedna od država sukcesora nema diplomatsko-konzularno predstavništvo u zemlji u kojoj se nepokretnost nalazi.

Potpisivanjem ugovora o otkupu sa Bosnom i Hercegovinom 24. februara 2022. godine Srbija je postala vlasnik zagrade ambasade i rezidencije bivše SFRJ u Bernu.

Kanton Bern je 2017. godine ovaj objekat uvrstio u listu zašticenih kulturnih dobara u Švajcarskoj drugih ciljeva kao i da ćemo zadržati ambasadu u Bernu.

Poslednji sastanak Mešovite komisije za pitanje sukcesije je održan u Sarajevu, a naredni bi trebalo da se održi u Zagrebu.

BONUS VIDEO

Izvor: Tanjug

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar