Ukrajina vodi istrage o ubistvima više od 12.000 ljudi: Zelenski traži ofanzivno oružje

110. dan rata u Ukrajini

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Ilustracija, Foto: EPA-EFE/Zsolt Czegledi HUNGARY OUT, Tanjug/AP Photo

Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u 109. dan. Rano ujutru 24. februara, predsednik Rusije Vladimir Putin je u televizijskom obraćanju naciji saopštio da Rusija ne može da se “oseća bezbedno, razvija i postoji” zbog stalne pretnje koja stiže iz današnje Ukrajine.

Kako je Putin naveo cilj vojne operacije je demilitarizacija Ukrajine, “denacifikacija” i zaštita ruskog stanovništva koje naseljava delove istočne Ukrajine, a koje je, kako navodi ruski predsednik, izloženo genocidu od strane zvaničnog Kijeva.

23.39 – Policija Ukrajine: Pronađena tela iz improvizovanih grobnica

Ukrajinski istražitelji ekshumirali su danas sedam tela iz improvizovanih grobnica u šumi u blizini Kijeva, a ukrajinska policija je saopštila da se radi o civilima koje su ubile ruske snage tokom okupacije tog područja, što Moskva negira.

Tela su pronađena kod sela Vorzel, na oko 10 kilometara od grada Buče, gde su, tvrdi Kijev, ruske snage koje su okupirale tu oblast sprovodile sistematske egzekucije u neuspelom pokušaju da zauzmu prestonicu, što Moskva negira.

Više o ovome pročitajte klikom OVDE.

21.35 – Peskov: Cilj ruske vojne operacije u Ukrajini zaštita DNR i LNR

Glavni cilj ruske vojne operacije u Ukrajini je zaštita samoproglašenih Donjecke Narodne Republiike i Luganske Narodne Republike, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

– Generalno, zaštita republika je glavni cilj specijalne vojne operacije – rekao je Peskov.

Rusija je počela 24. februara specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini sa ciljem, kako navodi Moskva, demilitarizacije i denacifikacije te zemlje.

19.16 – Tras i Blinken saglasni: Rusija da deblokira izvoz žitarica

Britanska ministarka spoljnih poslova Liz Tras i američki državni sekretar Entoni Blinken složili su se danas da Rusija mora da deblokira izvoz žitarica iz Ukrajine i oslobodi zarobljenike kojima se sudi.

Trasova je na Tviteru saopštila da je razgovarala sa Blinkenom o ruskoj blokadi izvoza žitarica iz Ukrajine i novom zakonu koji će regulisati trgovinska pravila u Severnoj Irskoj nakon Bregzita.

“Razgovarala sam sa sekretarom Blinkenom. Složili smo se da Rusija mora da oslobodi one koji su podvrgnuti mrskim pokaznim suđenjima i blokadi izvoza žitarica“, napisala je Tras.

Ona je, takođe, navela da je bilo govora i o protokolu za Severnu Irsku.

18.41 – Ukrajina vodi istrage o ubistvima više od 12.000 ljudi

Ukrajinska policija je pokrenula krivičnu istragu o ubistvima više od 12.000 Ukrajinaca širom zemlje tokom rat sa Rusijom, a vlasti u regionu Kijev, u blizini gradića Buča, saopštile su da su otkrile tela nekoliko žrtava kojima su ruke bile vezane na leđima.

– Pucanje u kolena nam govori da su ljudi bili mučeni. Ruke vezane na leđima govore da su ljudi dugo držani i da su neprijateljske snage od njih pokušavale da dobiju nekakve informacije – rekao je Andrij Nebitov, načelnik kijevske regionalne policije.

Od povlačenja ruskih trupa iz regiona krajem marta, vlasti tvrde da su otkrile tela 1.316 ljudi.

Zvaničnik policije Igor Klimenko rekao je danas da se vode krivične istrage o smrti više od 12.000 Ukrajinaca i ocenio da su masovna ubistva počinjena snajpeskom vatrom iz tenkova i oklopnih transportera.

Tela su pronalažena kako leže na ulicama, u kućama i u masovnim grobnicama, rekao je on.

18.33 – Peskov: Putinov cilj razvoj Rusije i viši životni standard

Razvoj Rusije i podizanje životnog standarda njenih stanovnika su uvek najveća briga predsednika Rusije Vladimira Putina, izjavio je danas njegov portparol Dmitrij Peskov.

– Naravno, cilj našeg predsednika je razvoj Rusije i poboljšanje životnog standarda naših građana. To je uvek bio, jeste i biće prioritet našeg predsednika – rekao je on u intervju sa TAS S.

Istovremeno, Peskov nije komentarisao da li bi Putin mogao da najavi neke nove odluke u ekonomskoj ili socijalnoj sferi.

– Sačekajmo govor – kazao je Peskov.

18.15 – Bojčenko optužio izdajnike da odavanje informacija Rusima

Gradonačelnik Marijupolja Vadim Bojčenko optužio je, kako je naveo, izdajnike u ukrajinskim redovima da su ruskim snagama preneli vitalne informacije tokom bombardovanja južnog lučkog grada na početku napada na Ukrajinu.

Bojčenko, koji je napustio Mariujpolj, rekao je za Bi-Bi-Si da je uništavanje kritične gradske infrastrukture, uključujući snabdevanje električnom energijom, bilo dobro koordinisano jer su “izdajnici Rusiji dali koordinate”.

– Znali su gde da granatiraju. Bilo je mnogo izdajnika koji su davali koordinate. Sve što smo imali, sve što se smatra kritičnom infrastrukturom grada, uništeno je u prvih sedam dana – kazao je gradonalčelnik Marijupolja.

On je naveo da u gradu postoji 15 izvora napajanja i da ni on kao gradonačelnik nije znao gde se svi nalaze.

– A oni su znali i za nedelju dana uništili su svih 15. Grad je ostao bez svetlosti – istakao je Bojčenko.

Prema njegovim rečima, gađani su i vodovodi, komunikacioni vodovi i skladišta u kojima su čuvani hrana i lekovi.

On je optužio poslanike gradskog veća iz proruske stranke Opoziciona platforma – Za život, koji sada vladaju gradom pod ruskom okupacijom da su izdajnici.

Bojčenko je, takođe, rekao da je više od 100.000 ljudi i dalje zarobljeno u gradu, koji je okupirala Rusija i u kome nemaju čistu vodu, hranu, struju i lekove.

– Situacija u Marijupolju je katastrofalna – kazao je on i dodao da se mnogo leševa i dalje nalazi pod ruševinama i da će prema navodima lekarima, ovo leto u gradu biti užasno i da može da odnese hiljade života.

17.19 – Zelenski traži ofanzivno oružje: Želi od američke jevrejske zajednice da iskoristi svoj uticaj

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zatražio je od Američkog jevrejskog komiteta ofanzivno oružje.

Zelenski je rekao da bi Jevreji SAD trebalo da pomognu u ubrzavanju isporuke oružja Ukrajini, uključujući i ofanzivno.

Više o ovome pročitajte klikom OVDE.

15.58 – Otac: Marokanac osuđen na smrt u DNR ima državljanstvo Ukrajini

Otac Marokanca kojeg je sud u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici – DNR, osudio na smrtnu kaznu, izjavio je danas da njegov sin ima ukrajinsko državljanstvo i da ga treba tretirati kao ratnog zarobljenika zato što se dobrovoljno predao.

Brahim Sadun dobio je ukrajinsko državljanstvo 2020. godine, nakon što je prošao godinu dana vojne obuke kao uslov za pristup studijama o vazduhoplovnoj tehnologiji na univerzitetu u Kijevu, naveo je njegov otac Tahar Sadun u mejlu poslatom Rojtersu.

Kako je rekao, njegov sin predao se “dobrovoljno” i prema njemu treba postupati kao sa “ratnim zarobljenikom”.

– Na presudu će biti uložena žalba. Mi kao porodica patimo zbog nedostatka kontakta sa advokatom, kako bismo razmenili pravne informacije i to doprinosi našoj nevolji – rekao je otac.

Dvojicu državljana Velike Britanije Ejdena Aslina i Šona Pinera, kao i državljanina Maroka Saduna Brahima koji su se borili na strani ukrajinskih oružanih snaga, Vrhovni sud samoproglašene DNR osudio je na smrt 9. jun zbog “plaćeničkih aktivnosti i akcija s ciljem preuzimanja vlasti i rušenja ustavnog poretka DNR”.

15.32 – Za 100 dana rata Rusija zaradila 100 milijardi evra od nafte i gasa

Novo istraživanje pokazuje da je Rusija zaradila skoro 100 milijardi evra od izvoza nafte i gasa tokom prvih 100 dana sukoba u Ukrajini – iako su ruski prihodi opali u maju.

Izveštaj nezavisnog Centra za istraživanje energije i čistog vazduha takođe upozorava na potencijalne propuste u naporima EU i SAD da ograniče uvoz iz Rusije.

Izvoz ruske nafte i gasa opada, a prihodi Moskve od prodaje energije takođe su opali u poređenju sa martovskim rekordom od preko milijardu dolara dnevno.

Ipak, ruski prihodi od izvoza su i dalje veoma visoki po istorijskim merilima i još uvek prevazilaze široke zvanične procene troškova rata u Ukrajini.

U izveštaju se navodi da će planirani embargo EU na naftu imati značajan uticaj, ali se ističe da se velike količine ruske sirove nafte otpremaju u Indiju, gde se prerađuju za dalju prodaju, često baš kupcima u SAD i Evropi.

U izveštaju se takođe ističe da s obzirom da Rusija traži nova tržišta za naftu, veliki deo se transportuje brodovima, a većina brodova koji se koriste su u vlasništvu evropskih država.

15:23 Zelenski: Apel Američkom jevrejskom komitetu za sankcije Rusiji

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski apelovao je danas na Američki jevrejski komitet (AJC) da pomogne u pooštravanju sankcija Rusiji i ubrzavanju isporuka zapadnog oružja Kijevu, navodi se na sajtu Globalnog foruma AJC.

“Odbranite potrebu za povećanjem antiruskih sankcija. Znam da ste već mnogo pomogli, ali možete još više da iskoristite svoj uticaj”, poručio je ukrajinski lider, prenosi RIA Novosti.

Takođe je ukazao na potrebu za ubrzanim isporukama oružja Ukrajini.

“Potrebno nam je moćno ofanzivno oružje, bez kojeg će se sukob samo odugovlačiti”, dodao je Zelenski.

15:20 Zatvoreni svi granični prelazi iz Ukrajine ka Belorusiji i Rusiji

Svi granični prelazi iz Ukrajine ka Belorusiji i Rusiji (BY/RU) zatvoreni su sa obe strane, osim za izbegličke konvoje iz Ukrajine, objavio je info centar Privredne komore Srbije, putem kojeg privrednici mogu da prijave problem i informišu se o poslovanju sa kompanijama iz Ruske Federacije i Ukrajine.

Granični prelaz Ðakovo iz Ukrajine prema Rumuniji otvoren je za tranzit robe i za humanitarne konvoje.

Prelaz Čop prema Mađarskoj takođe je otvoren za tranzit robe i za humanitarne konvoje.

Prelaz Jahodin iz Ukrajine prema Poljskoj dvosmerno je otvoren samo za humanitarne i izbegličke konvoje.

Granični prelazi Rusija-Belorusija i Rusija-Finska otvoreni su dvosmerno i saobraćaj se obavlja bez zadržavanja.

Na prelazu Ubilinka-Grebneva između Rusije i Litvanije kolona je duga 12 do 15 kilometara na izlazu sa procenjenim čekanjem šest, sedam dana, a na ulazu u zemlju u dužini od tri, četiri kilometra, sa procenjenim zadržavanjem dva do tri dana.

Na prelazima ka ostalom delu EU – Šumilkino/Luhama Rusija-Estonija kolona je dugačka 10 do 12 kilometara na izlazu, a zadržavanje je pet do šest dana.

Kolona je duga tri do pet kilometara na ulazu uz zadržavanje tri, četiri dana.

Svi prelazi iz Belorusije ka Ukrajini su zatvoreni osim za putnička vozila u izbegličkim konvojima. Prema Rusiji svi prelazi iz Belorusije su otvoreni.

Masovnije se koristi prelaz Shalćininkai – Benyakoni (LT-BY), gde je kolona ponovo 15 km, a vozila čekaju pet, šest dana na ulaz u Belorusiju i dalji tranzit ka Rusiji. Usporen je rad Belorusije carine ka EU zemljama. Na prelazu Kamienny Loh – Medininkai (BY-LT) kolona je duga 15km (3-5dana zadržavanja).

Granica Kukuryki – Kozłowiczy (BY-PL) – Brest (BY-PL), sa PL strane 5-6 km (2-3 dana čekanja za ulaz u BY). Sa BY strane za ulaz u PL 2-3 km, 24-30 sati zadržavanja).

Od 15.04. uvedena zabrana ulaska i tranzita teretnim vozilima sa EU registrskim oznakama na teritoriju Belorusije i to je razlog smanjenog priliva vozila na prelaze sa Belorusijom.

Za transport robe iz Ruske Federacije za Srbiju, za izradu T-1 tranzitnog dokumenta kroz EU, velika većina (PL/LT/LV/EST) špeditera zahteva kupoprodajne ugovore na uvid između ruskih izvoznika i SRB uvoznika.

Promet robe ka (BY/RU) nesmetano se obavlja preko EU odnosno Mađarske (HU) i dalje Slovačke, Poljske, Belorusije (SK, PL, BY) i baltičkim republikama za svu robu koja nije obuhvaćena paketima sankcija od 15. marta.

Zabranjen je tranzit za robu u EU iz ukrajinskih republika Donjeck (DNR) i Lugansk (LNR) zbog nemogućnosti dokaza o poreklu robe.

14:19 Predsednik Finske: Ukrajina i Rusija koriste razorno oružje

Finski predsednik Sauli Ninisto izjavio je danas da obe strane u ratu u Ukrajini koriste teško naoružanje, a u slučaju Rusije, termobarične bombe.

“Podržavamo Ukrajinu slanjem sve težeg naoružanja. Sa druge strane, Rusija je takođe počela da koristi veoma moćno oružje, termobarične bombe koje su u stvari oružje za masovno uništenje”, rekao je predsednik Ninisto tokom razgovora o bezbednosnoj politici u svojoj letnjoj rezidenciji u Nantaliju u Finskoj, prenosi Rojters.

Ukrajina i zemlje NATO su takođe optužile Rusiju da koristi termobarične bombe, koje su takode poznate kao vakuum bombe i mnogo su razornije od konvencionalnih eksploziva.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. februara Finska i Švedska su podnele zahtev za priključenje NATO.

11:20 La Stampa:Makron, Šolc i Dragi 16. juna u Ukrajini

Francuski predsednik Emanuel Makron, nemački kancelar Olaf Šolc i italijanski premijer Mario Dragi posetiće Ukrajinu u četvrtak 16. juna, piše danas italijanski list “La Stampa”.

Portparol nemačke vlade odbio je, međutim, da potvrdi pisanje medija da će Šolc u četvrtak posetiti Kijev.

Zajednička poseta lidera tri zemlje Evropske unije biće održana pre samita Grupe sedam najrazvijenih zemalja sveta (G7) i NATO krajem juna ove godine, prenosi UNIAN.

Prema pisanju medija, lideri na ovaj način nameravaju da izraze podršku tri najveće zemlje EU ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom.

Niko od trojice lidera nije bio u Kijevu od početka sukoba u Ukrajini.

11:10 Ukrajina:Ruske snage potisnule ukrajinske trupe iz centra Severodonjecka

Ruske snage nastavile su sa artiljerijskim napadom na Severodonjeck i potisnule su ukrajinske trupe iz centralnih četvrti grada, saopštio je danas na Fejsbuku Generalštab oružanih snaga Ukrajine.

Kako se navodi u saopštenju, ruske snage su iz artiljerijskog oružja gađale položaje ukrajinskih snaga u oblastima oko Lisičanska, Severodonjecka i Toškivke, prenosi Ukrajinska pravda.

Na frontu u Harkovu, ruske snage su usredsredile napore na odbranu svojih pozicija i sprečavanje ukrajinskih trupa da dođu do ukrajinske granice sa Rusijom.

Na Donjeckom frontu, napori Rusije su usredsređeni na pokretanje ofanzive u cilju opkoljavanja ukrajinskih snaga u Severodonjecku i Lisičansku i na blokiranje puteva snabdevanja iz grada Bahmuta (glavni put snabdevanja Lisičansku i Severodonjecku koji je još uvek održiv), navodi se u saopštenju.

Kako se dodaje, Rusija nastavlja da nadoknađuje svoje gubitke, a preko 80 komada vojne opreme je prebačeno u Kreminu i Starobilsk, uključujući tešku oklopnu opremu i artiljerijske sisteme.

07:50 – Zelenski: Žestoke borbe za svaki metar Severodonjecka, civili sada imaju samo jedan izlaz

Ukrajinski vojnici žestoko se bore za “svaki metar” Severodonjecka, izjavio je noćas predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, u vreme kada su ruske snage uništile most preko reke, nakon čega su civili ostali samo sa jednim izlazom, javlja Rojters.

Severodonjeck je postao epicentar velikih borbi za kontrolu ukrajinskog regiona Donbas, a ruska vojska je osvojila veći deo grada.

07:10 – Obnovljena veza između nuklearke u Zaporožju i Međunarodne agencije za atomsku energiju

Veza ukrajinske nuklearne elektrane u Zaporožju na jugu Ukrajine, pod ruskom kontrolom od početka marta, i Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), ponovo je uspostavljena, saopštile su ukrajinske vlasti i agencija UN.

07:05 – Amnesti: Dokazi o čestoj upotrebi kasetne municije u Harkovu

U novom istraživanju Amnesti internešenela navodi se da dokazi potvrđuju rasprostranjenu upotrebu kasetne municije u Harkovu, na severoistoku Ukrajine.

Amnesti internešenel tvrdi da su pronađeni dokazi da su ruske snage u više navrata koristile kasetne bombe 9N210/9N235, kao i rasprskavajuću municiju tj. rakete koje izbacuju manje mine koje eksplodiraju u vremenskim intervalima.

Amnesti podseća na pet odvojenih mesta udara u stambenim naseljima u Harkovu i na video-dokaze o karakterističnom, simetričnom efektu lomljenja koji je povezan sa kasetnom municijom.

BONUS VIDEO:

Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar