Ministar finansija u tehničkom mandatu i član Predsedništva Srpske napredne stranke Siniša Mali izjavio je da očekuje da Aleksandar Vučić preuzme mesto predsednika Vlade Srbije, dok je svoju ulogu u izbornoj kampanji opisao kao podršku programu liste “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“. Gostujući u emisiji “Pravi ugao“ na RTV-u, govorio je i o privrednom rastu, inflaciji, povećanju plata i penzija, kao i o isplati finansijske pomoći građanima.
Mali je u razgovoru sa voditeljkom Ljubicom Gojgić objasnio zbog čega se nije našao na izbornoj listi, ističući da je od početka znao da neće biti poslanik u Narodnoj skupštini.
– Ja sam i objasnio to oko liste. Prvo, imamo najbolju listu za kampanju. S druge strane, ja sam znao da neću ni biti poslanik u Narodnoj skupštini, da ću, ako pobedimo, biti u svakom slučaju u timu Aleksandra Vučića, što je meni najvažnije – rekao je Mali.
Dodao je da se aktivno uključio u kampanju kako bi građanima predstavio dosadašnje rezultate i planove za naredni period.
– Ja stvarno verujem u ono što Aleksandar Vučić radi, verujem u ono što naša lista nudi građanima Srbije. Na kraju krajeva, imamo i rezultate, imamo i kredibilitet, a s druge strane i veoma precizne ciljeve, jasno definisane ciljeve šta i kako želimo da uradimo – poručio je Mali.
Mali očekuje Vučića na čelu nove vlade
Jedna od tema razgovora bila je najava formiranja vlade sa 12 ministara i mogućnost da Mali ponovo dobije ministarsku funkciju.
Na pitanje ko bi mogao da ostane bez mesta u budućoj vladi, Mali je odgovorio da će odluku o sastavu kabineta doneti budući predsednik Vlade.
– Nisam ja, Ljubice, ja sam najmanje važan. Ovi izbori su vezani za sudbinu naše Srbije – rekao je Mali.
On je izrazio očekivanje da će Aleksandar Vučić postati predsednik Vlade, a da će potom predstaviti sastav kabineta i raspodelu resora.
– Ja se nadam da ćemo 26, kada završimo ovu kampanju, kada se zatvore birališta, imati novog predsednika Vlade koji će se zvati Aleksandar Vučić – izjavio je Mali.
Dodao je da su, po njegovom mišljenju, u ovom trenutku važniji pravac ekonomske politike i planovi za Srbiju od pitanja ko će obavljati pojedine funkcije.
Mali izneo projekcije MMF-a o privrednom rastu
Govoreći o ekonomskim kretanjima, Mali je naveo da je Srbija, prema podacima koje je predstavio, među četiri najbrže rastuće ekonomije u Evropi.
– Samo za prvih osam meseci ove godine stopa rasta naše ekonomije je 3,6 odsto. Apsolutno smo među četiri najbrže rastuće ekonomije u Evropi – rekao je Mali.
On je izneo očekivanje da bi privredni rast naredne godine mogao da premaši četiri odsto, uzimajući u obzir i pripreme za međunarodnu izložbu EXPO koja će biti održana u Srbiji.
– Sa projekcijama za narednu godinu, sa velikom međunarodnom izložbom EXPO koja će biti održana u Srbiji, idemo i na preko četiri odsto, čime ćemo biti najbrže rastuća ekonomija u Evropi – naveo je Mali.
Tokom gostovanja pokazao je grafikon za koji je rekao da prikazuje projekcije Međunarodnog monetarnog fonda za period od 2026. do 2031. godine. Prema podacima koje je izneo, očekivani kumulativni rast srpske ekonomije u tom periodu iznosio bi 23,4 odsto, dok je za evrozonu naveo projekciju od 7,2 odsto.
– Dakle, ovaj naš ekonomski model daje rezultate. Tri puta brže rastemo nego što je prosek evrozone u narednih pet godina, ukoliko nastavimo sa ovom politikom – rekao je Mali.
Istovremeno je kritikovao rezultate ekonomskih politika prethodnih vlasti, tvrdeći da su stope privrednog rasta do 2012. godine bile negativne ili blizu nule.
BDP sledeće godine iznad 100 milijardi evra
Mali je rast bruto domaćeg proizvoda označio kao jedan od temelja ekonomske politike, uz investicije i unapređenje životnog standarda.
– Jedan stub su nam investicije, drugi nam je rast životnog standarda. Bruto domaći proizvod je vrednost svega što se proizvede u Srbiji u toku godine. Što nam je to veće, imamo više novca i za investicije, i za plate, i za penzije. Zato se toliko borimo – objasnio je Mali.
Prema njegovim očekivanjima, BDP Srbije ove godine premašiće 97 milijardi evra, dok bi naredne godine mogao da bude veći od 100 milijardi evra.
– Naša zemlja, naša Srbija, ove godine će imati preko 97 milijardi evra BDP-a, sledeće preko 100 – rekao je Mali.
O inflaciji: “Nismo je mi izazvali, ali je držimo pod kontrolom“
U razgovoru je otvoreno i pitanje inflacije, nakon što je Ljubica Gojgić ukazala na podatak da je međugodišnja inflacija u septembru dostigla 4,1 odsto.
Mali se nije saglasio sa načinom na koji je voditeljka predstavila ocenu Narodne banke Srbije, tvrdeći da inflacija ostaje u okviru projektovanih vrednosti za ovu godinu.
– Narodna banka Srbije rekla je da inflacija i dalje ostaje u okviru onoga što je projektovala za ovu godinu – odgovorio je Mali.
Naveo je da je projekcija Narodne banke Srbije za inflaciju tri odsto, uz odstupanje od plus ili minus 1,5 procentnih poena, i uporedio podatke za jul, kada je inflacija, prema njegovim rečima, iznosila 1,9 odsto, i avgust, kada je bila 2,2 odsto, sa septembarskih 4,1 odsto.
Ubrzanje rasta cena povezao je sa međunarodnim okolnostima, posebno sa sukobom u Persijskom zalivu.
– To nije zbog toga što smo mi bilo šta pogrešno uradili, nego što rat i konflikt u Persijskom zalivu već daju efekte – rekao je Mali.
Kao dodatni argument naveo je inflaciju u drugim evropskim zemljama, tvrdeći da je u Litvaniji premašila šest odsto, u Francuskoj pet odsto, a u Nemačkoj četiri odsto.
– Ono što je važno za građane Srbije, nismo mi tu inflaciju izazvali, ali je držimo pod kontrolom – poručio je Mali.
Voditeljka je ukazala da na rast cena ne utiču samo gorivo i međunarodne okolnosti, već i poskupljenje komunalnih usluga, rast zarada i državna davanja građanima. Mali je odgovorio da na inflaciju utiče više faktora i istakao da, prema podacima koje je izneo, zarade rastu brže od cena.
Prosečna plata 121.400 dinara, najavljena nova povećanja
Govoreći o kupovnoj moći građana, Mali je naveo da plate, penzije i minimalna zarada rastu realno, odnosno i kada se uračuna inflacija.
Prema podacima koje je predstavio, prosečna neto zarada u Srbiji u julu iznosila je 121.400 dinara, što je, kako je rekao, 11,3 odsto više nominalno i 9,2 odsto više realno u odnosu na isti mesec prethodne godine.
– Plate, penzije, minimalna zarada rastu u realnom iznosu, dakle u jedinicama kupovne moći, više nego što raste inflacija – rekao je Mali.
Najavio je i nova povećanja primanja: rast plata od osam do 12 odsto od 1. decembra i povećanje penzija od 7,5 odsto.
– Sledi nam povećanje plata između osam i 12 odsto od 1. decembra i sledi nam povećanje penzija od 7,5 odsto – izjavio je Mali.
Mali tvrdi da je budžet prihodovao milijardu evra više od plana
Ljubica Gojgić pitala je Malog odakle novac za najavljena povećanja primanja i finansijsku pomoć građanima, ukazujući na to da rast BDP-a i dodatna državna izdvajanja otvaraju pitanje održivosti budžetske potrošnje.
Posebno je postavila pitanje da li se paket pomoći vredan milijardu evra finansira zaduživanjem, koje bi građani kasnije vraćali sa kamatom.
Mali je odbacio takvo tumačenje i rekao da se isplate penzionerima i građanima finansiraju iz budžeta.
– Ono što ide za isplatu penzionerima i građanima ide iz budžeta. BDP je nešto sasvim drugo – odgovorio je.
Prema njegovim rečima, planirani rast BDP-a za ovu godinu iznosio je 3,3 odsto, ali su bolji rezultati privrede doveli do većih poreskih prihoda od očekivanih.
– Mi smo ove godine, u odnosu na projektovani rast BDP-a od 3,3 odsto, a sada će biti 3,6 odsto, zaradili od poreskih prihoda više 112,5 milijardi dinara, milijardu evra – rekao je Mali.
Dodao je da je država dodatne prihode iskoristila za podršku građanima i ocenio da bi neodgovorno trošenje moglo da izazove reakciju Međunarodnog monetarnog fonda i ugrozi kreditni rejting Srbije.
– Mi smo od novca koji nismo očekivali uradili ono što radimo od 2020. godine svake godine, a to je da damo podršku građanima, onima kojima je najpotrebnije – naveo je Mali.
Polemika o isplati novca iz Akcionarskog fonda
U nastavku razgovora voditeljka je otvorila pitanje vremena isplate sredstava iz Akcionarskog fonda, pitajući zašto je novac građanima podeljen upravo uoči izbora, a ne ranijih godina.
Mali je objasnio da se novac na računu fonda prikupljao tokom dužeg perioda, između ostalog od dividendi.
– Skupilo se na računu Akcionarskog fonda i Akcionarski fond je to isplatio – rekao je Mali.
Na pitanje gde se novac nalazio prethodnih godina, odgovorio je da su se sredstva postepeno prikupljala.
– Punio se, punio se, punio se. Puni se od dividendi, puni se od svega – naveo je.
Gojgić je ukazala na to da je isplata došla upravo u izbornoj godini, dok je Mali podsetio na ranije pakete pomoći građanima i penzionerima, navodeći da su jednokratna davanja sprovođena i tokom 2020, 2021, 2022. i 2023. godine.
– Penzionerima svake godine skoro imamo jednokratno davanje. Kako onda možete da kažete da nismo pomagali građanima? – upitao je Mali.
Razgovor je tako obuhvatio i pitanje sastava buduće vlade i ekonomskih projekcija, ali i polemiku o inflaciji, rastu zarada i načinu finansiranja državne pomoći građanima.
Mali izneo brojke: Javni dug Srbije 43,7 odsto BDP-a
Siniša Mali izjavio je tokom gostovanja u emisiji „Pravi ugao“ na RTV-u da je novac za pomoć građanima obezbeđen iz većih budžetskih prihoda, a ne iz novih kredita namenjenih tim isplatama.
– Mi smo iz realnih izvora obezbedili novac. Ne znam šta vraćamo, ljudi. Zaradili smo više – poručio je Mali.
On je naglasio da država već ima predviđena sredstva za servisiranje kreditnih obaveza i da se zadužuje prvenstveno za investicije koje doprinose privrednom rastu.
– Mi već imamo novac koji smo izdvojili za vraćanje kredita. Srpski budžet ima deficit koji je napravljen tako da iz godine u godinu smanjujemo udeo javnog duga u BDP-u. Odnosno, da se zadužujemo za investicije koje doprinose rastu i razvoju, što je normalno – objasnio je.
“Šoškić se zaduživao za potrošnju, mi gradimo puteve, bolnice i škole“
Mali je uporedio sadašnju ekonomsku politiku sa periodom do 2012. godine, posebno kritikujući nekadašnjeg guvernera Narodne banke Srbije Dejana Šoškića.
– Potpuno drugačija politika od one do 2012. godine Dejana Šoškića, koji se zaduživao i odlazio u potrošnju, bez stvaranja nove vrednosti – rekao je Mali.
Istakao je da je cilj sadašnje politike da se pozajmljeni novac ulaže u razvojne projekte.
– Mi kažemo sledeće: hoćemo da gradimo puteve, hoćemo da gradimo zdravstvene ustanove, hoćemo da gradimo škole – naglasio je.
“Sve naše obaveze su u javnom dugu! Ništa ne krijemo“
Govoreći o ukupnoj zaduženosti zemlje, Mali je odbacio tvrdnju da se obaveze povezane sa projektom EXPO ne računaju u javni dug Srbije.
– Niste u pravu! Sve naše obaveze su u našem javnom dugu. Naš javni dug gleda celo tržište kapitala – poručio je.
Objasnio je da su podaci o zaduženosti Srbije javno dostupni međunarodnim finansijskim institucijama i investitorima.
– Naše obveznice se kotiraju na Londonskoj berzi. Svi naši makroekonomski pokazatelji su javno dostupni. Imate tri kreditne rejting agencije, imate Međunarodni monetarni fond. Nemojte samo da neko pogrešno razume, da kažete da smo nešto sakrili u našem javnom dugu – izjavio je.
Zatim je izneo podatke o trenutnoj zaduženosti zemlje.
– Naš javni dug u ovom trenutku je negde malo iznad 40 milijardi evra, što je u odnosu na BDP 43,7 odsto – rekao je Mali.
Pozivajući se na projekcije Međunarodnog monetarnog fonda, naveo je da očekuje dalje smanjenje udela duga.
– Prosek evrozone je oko 87 odsto, a vidite gde mi idemo. Mi idemo na 40,9 odsto, još niže nego sada. Nivo Mastrihta je 60 odsto – istakao je.
“Svaki četvrti građanin nije imao posao, danas je nezaposlenost 7,2 odsto!“
Mali je kao jedan od najvažnijih pokazatelja rezultata ekonomske politike izdvojio smanjenje nezaposlenosti.
– Pogledajte samo jedan podatak, da vidite zašto su te investicije opravdane. Stopa nezaposlenosti bila je 25,9 odsto. Svaki četvrti u Srbiji nije imao posao 2012. godine – naveo je.
Potom je izneo podatak o sadašnjem nivou nezaposlenosti.
– A sada je istorijski na najnižem nivou, 7,2 odsto. Pa onda smo nešto valjda dobro uradili – zaključio je Mali.
“Prosečna plata je 1.034 evra, a penzija će biti 525“
Siniša Mali izjavio je tokom gostovanja u emisiji „Pravi ugao“ na RTV-u da prosečna plata u Srbiji iznosi 1.034 evra i najavio da će prosečna penzija od decembra dostići 525 evra.
– Prosečna plata u Srbiji je 1.034 evra – rekao je Mali, dok je u razgovoru navedeno da trenutna prosečna penzija iznosi 56.813 dinara.
Mali je potvrdio da će, prema njegovoj najavi, prosečna penzija od 3. decembra iznositi 525 evra.
Govoreći o ekonomskom razvoju, istakao je da Srbija danas ima znatno bolje pokazatelje nego 2012. godine, navodeći da je ranije zaostajala i za pojedinim susednim državama.
“Na Studentskoj listi su reciklirani kadrovi DOS-a“
Mali se zatim osvrnuo na političke protivnike, objašnjavajući zbog čega smatra da je važno porediti današnje ekonomske rezultate sa periodom pre 2012. godine.
– Možemo zato što su naši politički protivnici, ovi na blokaderskoj „Studentskoj listi“, upravo ti reciklirani kadrovi DOS-a koji sada hoće da se vrate na vlast – izjavio je Mali.
Posebno je govorio o Dejanu Šoškiću, nekadašnjem guverneru Narodne banke Srbije.
– Imate sada Dejana Šoškića, koji će biti možda i predsednik Vlade, a on je bio taj koji je doveo do toga da vam je tada minimalna zarada bila 15.700 dinara – poručio je.
Mali o Nikeziću: „Nisam se slagao sa njegovom politikom, zato sam otišao!“
Tokom razgovora pomenuta je i ranija saradnja Siniše Malog sa Dušanom Nikezićem.
Mali je potvrdio da su sarađivali pre više od dve decenije, ali je naglasio da se politički razišao sa njim.
– Radili smo pre 20 godina. Ja sam zato i otišao, ja sam zato i to napustio jer se nisam slagao s njegovom politikom – rekao je Mali.
Govoreći o položaju Srbije u regionu, Mali je istakao da je važno razlikovati širi region od Zapadnog Balkana.
– I sada smo lideri u regionu – izjavio je, precizirajući da govori o regionu Zapadnog Balkana.
„Nikada nisam rekao da živimo idealno, ali je mnogo bolje nego ranije!“
Siniša Mali govorio je u emisiji „Pravi ugao“ na RTV-u o visini zarada u Srbiji, ističući da najveći broj zaposlenih prima između 800 i 900 evra i da je životni standard značajno poboljšan u odnosu na 2012. godinu.
– Medijalna zarada vam je uvek oko 75 odsto prosečne zarade – rekao je Mali.
Govoreći o primanjima građana, naveo je da medijalna zarada iznosi približno 900 evra, dok je pre 14 godina bila znatno niža.
– Ako je prosečna zarada 2012. godine bila 330 evra, medijalna zarada bila je 200 evra. Onda uporedite 200 evra tada, sa stopom nezaposlenosti od 25,9 odsto, sa 900 evra sada – istakao je.
Mali je naglasio da ne tvrdi da su današnja primanja dovoljna za sve potrebe građana, ali smatra da je napredak očigledan.
– Ja nikada nisam tvrdio da je to dovoljno niti da živimo u idealnim uslovima. Samo sam rekao da je mnogo bolje nego što je bilo zbog ovih koji hoće sada da se vrate – poručio je.
“Prvi put u istoriji plata veća od potrošačke korpe“
Siniša Mali posebno je izdvojio odnos prosečne i minimalne zarade prema potrošačkoj korpi, ocenivši da je Srbija ostvarila važan napredak.
– Prosečna zarada je veća od prosečne potrošačke korpe, kao što je i minimalna zarada veća od minimalne. Prvi put u istoriji se to desilo – izjavio je Mali.
Zatim je ponovo kritikovao ekonomsku politiku iz perioda kada je Dejan Šoškić bio guverner Narodne banke Srbije.
– U vreme Dejana Šoškića ni dve trećine minimalne potrošačke korpe minimalna zarada nije mogla da pokrije – rekao je.
Podsetio je i na tadašnju visoku nezaposlenost, kao i broj zaposlenih koji su primali minimalnu zaradu.
– Pri tome, samo da vas podsetim još jedanput, četvrtina ljudi bila je bez posla, a na toj minimalnoj zaradi bilo je pola miliona ljudi – poručio je Mali.
“Kupovna moć građana nikada nije bila veća“
Siniša Mali izjavio je tokom gostovanja u emisiji „Pravi ugao“ na RTV-u da kupovna moć građana Srbije, prema njegovoj oceni, nikada nije bila veća nego danas, ali je naglasio da to ne znači da je dostignuti životni standard dovoljan.
Govoreći o odnosu prosečne zarade i potrošačke korpe, Mali je istakao da su kriterijumi za njen obračun ostali isti kao i prethodnih godina, ali da su se mogućnosti građana da pokriju osnovne životne troškove promenile.
– Definicija prosečne potrošačke korpe ista je i sada i pre 12, 13 ili 15 godina. A tada prosečnom platom niste mogli da je pokrijete – rekao je Mali.
Podsetio je i na ranije visoku nezaposlenost, naglašavajući da je veliki broj građana tada bio bez bilo kakvih primanja od rada.
– Imate u ovom trenutku istorijski najnižu stopu nezaposlenosti. Tada ste imali četvrtinu građana Srbije koja nije imala posao. Ne znam kako bi ti bez posla mogli da pokriju deo te prosečne potrošačke korpe – poručio je.
“Nismo zadovoljni, zato imamo plan za dalji rast Srbije!“
Mali je istakao da ni on ni ostali predstavnici vlasti ne smatraju da je sadašnji životni standard dovoljno visok.
– Ni ja nisam zadovoljan time, niko od nas nije zadovoljan time – rekao je.
Osvrnuo se i na finansijsku pomoć koju je država isplaćivala građanima, objašnjavajući da je njen cilj bio upravo poboljšanje životnog standarda.
– Zašto ste dali građanima Srbije deo viška novca u budžetu? Evo zato, da bismo pomogli njihov životni standard – poručio je Mali.
Zatim je posebno naglasio značaj povećanja kupovne moći.
– Kupovna moć nikada nije bila veća u Srbiji nego danas. Da li je to dovoljno? Nije! Zato se i borimo – istakao je.
Najavio je nastavak rada na ekonomskim planovima koji bi trebalo da omoguće dodatno povećanje realnih zarada.
– Zato imamo plan za istok Srbije, imamo plan za jug Srbije, imamo plan za dalje ubrzanje našeg rasta, kako bi nam plate u realnom iznosu rasle što više – rekao je Mali.
“Danas se za hranu izdvaja manje nego ranije!“
Siniša Mali izjavio je tokom gostovanja u emisiji „Pravi ugao“ na RTV-u da građani Srbije danas izdvajaju znatno manji deo svojih primanja za hranu nego ranije, a zatim je predstavio podatke o kupovnoj moći minimalne zarade.
– Čitali ste pet minuta ono što svi znaju. Danas se od prosečne zarade izdvaja mnogo manje za hranu nego pre. Izdvajalo se preko 45 odsto, sada je negde oko 33 odsto. Takođe ste to mogli da pročitate – rekao je Mali.
Istakao je da hrana, prema njegovoj oceni, više ne zauzima onoliko veliki deo kućnog budžeta kao ranije.
“Pogledajte Eurostat! Srbija je ispred Estonije, Litvanije, Mađarske, Češke i Slovačke!“
Mali je zatim izneo podatke o minimalnoj zaradi izraženoj kroz standard kupovne moći.
– Pogledajte samo jedan podatak, pošto ste pomenuli Evropsku uniju. Kada pogledate Eurostat i jedinice kupovne moći, minimalna zarada u Srbiji, koja je 743 evra, u jedinicama kupovne moći iznosi 1.094 – rekao je Mali.
Prema njegovim rečima, Srbija je po ovom pokazatelju ispred nekoliko članica Evropske unije.
– A znate od kojih je zemalja EU veća? Estonija, Litvanija, Mađarska, Češka i Slovačka – naveo je.
“Šta je loše u tome što povećavamo plate i penzije?“
Govoreći o novčanim davanjima građanima, Mali je insistirao na tome da se državne isplate posmatraju kao podrška životnom standardu.
– Mi ne dajemo finansijsku pomoć, mi dajemo podršku građanima – poručio je.
Naglasio je da su slične mere primenjivale i druge evropske zemlje.
– Tako su radile skoro sve evropske zemlje. A što je to loše? Šta je loše da mi povećamo plate, povećamo penzije? – upitao je Mali.
Istakao je da povećanje zaposlenosti i realni rast primanja predstavljaju osnovu ekonomske politike.
– Imate maksimalnu zaposlenost, imate plate koje rastu u realnom iznosu, dakle u jedinicama kupovne moći. To kažu i Međunarodni monetarni fond, i Svetska banka, i kreditne rejting agencije – naveo je Mali.
“Ja sam pre 2012. zarađivao više nego danas!“
Siniša Mali govorio je tokom gostovanja u emisiji „Pravi ugao“ na RTV-u o svojim primanjima, imovini i poslovnoj karijeri, ističući da je pre ulaska u politiku zarađivao više nego danas.
Odgovarajući na pitanje kako sa ministarskom platom od 160.000 dinara pokriva troškove života, školovanja dece i održavanja nekretnina, Mali je podsetio na svoju karijeru u privatnom sektoru.
– Interesantno me pitate, a kao da ne znate da sam bio u privatnoj praksi do 2012. godine. Nisam ja kao ovi od Šoškića pa nadalje, koji su sve vreme na državnim jaslama – poručio je Mali.
Na pitanje da li je tokom poslovne karijere uspeo da uštedi dovoljno novca, odgovorio je potvrdno.
– Naravno da sam dovoljno uštedeo – rekao je.
Odbacio je i pitanje o navodnom posedovanju firme u zoni bez poreza.
– Nemam, zašto to govorite sada? Ja sam došao da predstavim svoju listu, vi mene napadate sve vreme – odgovorio je Mali.
“Prosečna plata 1.400 evra do decembra 2027!“
Siniša Mali najavio je da je jedan od ključnih ekonomskih ciljeva povećanje prosečne zarade u Srbiji na 1.400 evra do kraja 2027. godine.
– Ako mi kažete da je nekada bilo bolje, ja se sa tim ne mogu složiti. Da li može da bude bolje? Može i biće bolje – rekao je Mali.
Naglasio je da rast životnog standarda zahteva kontinuiran rad i ostvarivanje ekonomskih ciljeva.
– Do decembra 2027. godine mi hoćemo da prosečna zarada u Srbiji bude 1.400 evra. To je naš cilj – izjavio je.
Dodao je da povećanja primanja nisu nešto što se podrazumeva.
– Ono što vi smatrate da je zagarantovano, nije zagarantovano. O tome se radi – poručio je Mali.
“Blokaderi bi dodatno oporezovali ljude koji imaju više od jednog stana“
Siniša Mali govorio je u emisiji „Pravi ugao“ na RTV-u o predlogu oporezivanja građana koji poseduju više od jedne nekretnine, kritikujući ideje koje pripisuje predstavnicima „Studentske liste“.
Mali je istakao da smatra nepravednim da ljudi koji su radili i štedeli kako bi obezbedili nekretninu svojoj deci budu dodatno poreski opterećeni.
– Oni su rekli da će sve one koji imaju više od jedne nekretnine oporezovati i ekstra oporezovati. Nemojte da mi spočitavate stvari koje nisu istina – rekao je Mali.
Naglasio je da građani kupuju stanove i putem stambenih kredita, a zatim postavio pitanje zbog čega bi ljudi koji su stekli imovinu trebalo da plaćaju dodatni porez.
“Imam stan koji sam nasledio od oca i jedan u Bugarskoj! Šta je tu sporno?“
Mali je tokom razgovora govorio i o sopstvenoj imovini, potvrdivši da poseduje dva stana.
– Imam jedan u Beogradu koji mi je ostao nakon što mi je otac umro i imam jedan u Bugarskoj. Šta imam još? To su dva stana – naveo je.
Na pitanja o načinu sticanja imovine, odgovorio je:
– I šta? Jesam nešto oteo? Jesam nekome ukrao?
Istakao je da se deo pitanja o njegovoj imovini odnosi na period pre nego što je preuzeo javnu funkciju.
“Najvažniji čuvar životnog standarda je stabilan kurs“
Govoreći o ekonomskoj politici, Siniša Mali posebno je naglasio značaj stabilnog kursa dinara za kupovnu moć građana.
On je pred kamerama pokazao grafikon kretanja deviznog kursa tokom prethodnih deset godina i istakao da je stabilnost dinara jedan od ključnih uslova za rast plata, penzija i minimalne zarade.
– Za sve što se dešava u Srbiji, u smislu rasta plata, rasta penzija, rasta minimalne zarade, sve je uslovljeno stabilnim kursom – rekao je Mali.
Zatim se obratio građanima, objašnjavajući zbog čega pitanje kursa smatra posebno važnim.
– Poštovani građani Srbije, ovo je devizni kurs u poslednjih deset godina – rekao je, pokazujući grafikon.
Posebno je naglasio:
– Najvažniji čuvar životnog standarda i kupovne moći građana Srbije je kurs.
Mali je zatim počeo poređenje sa periodom kada je Dejan Šoškić bio guverner Narodne banke Srbije, najavljujući osvrt na tadašnje kretanje deviznog kursa.
BONUS VIDEO:







Komentari (0)