Zbrka u glavi: Zašto je previše razmišljanja loše za vas i kako da prestanete sa tim?

Preterano analiziranje vas neće dovesti do odgovora

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Shutterstock

Konstantno rojenje misli u glavi, razmišljanje o tome kako ste nešto mogli da uradite, zašto nešto jeste ili niste uradili ili rekli, šta neko zaista želi od vas, ume da stvori pravu zabunu u glavi.

Dok pokušavate da razumete zašto se i kako nešto desilo, vi konstantno preispitujete i analizirate svoje i tuđe postupke, reči i dela.

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs

Maštate o tome kako će nešto izgledati, razmišljate kako ne želite da to izgleda i sprovodite višesatna preispitivanja prošlosti i budućnosti.

Verovatno ste i sami svesni kako to negativno utiče na vas, ali vi prosto ne možete da prestanete. Sigurno osećate kako vam je potreban odmor od takvog ponašanja.

Zato smo sigurni da će vam saveti psihologa Kristel Petikolen biti od koristi.

Mozak je nezaustavljiv. Kad god se u vašem životu pojavi situacija koju on ne razume, on pokušava da je procesuira, kako bi utvrdio koji je njen uzrok i kakve su potencijalne posledice.

Kada mozak nešto ne može da razume, on stvara osećaj nezadovoljstva i tuge, jer bira frustriran zbog svoje nemoći.

Mozak funkcioniše poput mlina, koji melje ono što mu vi pružate. Umesto ljubavnim problemima, koji će vam sigurno izazvati brojne tmurne misli, hranite ga učenjem, projektima i izazovima koje treba prevazići.

Pronađite način da se osećate produktivno. Pružite mozgu ono što će mu biti korisno.

Kada je čovek fokusiran na realne stvari za koje je potrebno da koristi svoju racionalnost, nerealne i daleke stvari koje se ne nalaze trenutno pred vama, padaju u drugi plan.

Foto: Shutterstock

Osobe koje previše razmišljaju uglavnom su mentalno nadareni ljudi koji pamte mnoštvo detalja, pokušavaju da predvide i naslute šta je sledeće što ih čeka, postavljaju sebi hiljade pitanja i pokušavaju da shvate kojim povodom se nešto dogodilo i do čega to može da dovede.

Ova karakteristika se naziva hiperestezija. Hiperestezija se definiše kao izražena i potpuna funkcija svih čula.

Hiperestetičari supreviše osetljivi na spoljne andražaje, poput zvuka, svetlosti i temperature, ali posebno su osetljivi na veliku dozu podsticaja. Zato i ne čudi da kod ovih osoba odjednom neobjašnjivo sve pođe naopako.

Foto: Shutterstock

Leva moždana hemisfera mozga podstiče kategorizaciju, obeležavanje i uređivanje elemenata po značaju. Desna hemisfera neprekidno proizvodi ideje i pridaje jednak značaj svakom detalju. Ukratko, u glavi vlada zbrka.

Kako ništa od tih misli nije pred vama, vidljivo, vi ne možete lepo i u potpunosti realno da sagledate sve što bi trebalo. Da biste razlučili, na primer, da li to što osećate izaziva ego ili je produkt vaših emocija, da li je u pitanju tuga ili samo pad raspoloženja, Kristel predlaže jednu tehniku.

VI samo treba da pišete, a mozak će vam sam dati odgovore na to pitanje osećate, čega se najviše plašite i slično. Jedini uslov je da sve to bude napisano na papiru pred vama.

Potrebno je da izradite mentalnu mapu, za koju su vam potrebni smao jedan papir i bojice ili flomasteri. Naslovna reč treba da se pojavljuje u centru, a ključne ideje su organizovane i razgranate svuda okolo. Neka svaka posebna ideja bude obeležena drugačijom bojom.

Foto: Shutterstock

Čim vas neka tema zbunjuje, vi je stvaite na papir i analizirajte je na ovaj način. Neka jedna grana upućuje na moguć uzrok ili više grana na više mogućih uzroka, i neka oni budu u jednoj boji. Isto tako i sa posledicama, smo što one treba da budu u drugoj boji.

Dodajte grane koje pokazuju kako se osećate ili kako biste se osećali da saznate da je uzrok baš taj.

Kada ovako sagledate stvari, videćete da vaš problem i nije toliko velik, da je sve međusobno povezano. Isto tako, moći ćete unapred da razmislite akko ćete da reagujete kada se neli proces završi na određeni način.

Ova metoda je veoma korisna i za učenje obimnih predmeta, tako da je možete pokazati i svojoj deci.

BONUS VIDEO:



Izvor: Objektiv.rs, sensa.mondo.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar