Sačuvajte svoj mir i ne kvarite odnose sa bliskim ljudima: Kako da rešite problem “kratkog fitilja”?

Loša narav može da napravi velike probleme

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Shutterstock

Loša narav može biti izazvana različitim faktorima, kako svesnim i ličnim, tako i naslednim.

Mali broj ljudi se svesno i namerno odlučuje za bes i eksplozivnu reakciju.

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs

Psihoterapeut Lusi Beresford na ovu temu kaže:

– Ponekad to može da bude privremeno stanje, zbog gladi (niskog nivoa šećera u krvi), hormonske neravnoteže ili trenutne životne situacije kao što su brige o novcu. Sa druge strane, za neke ljude to može biti naučeno ponašanje, jer su deca roditelja sa slabom samokontrolom kada je u pitanju izražavanje.

Di Džonson, psihoterapeut u bolnici u Čelmsfordu, primetila je da je loša narav slična mnogim drugim aspektima onoga što zaistajesmo, i da je to naučeni obrazac ponašanja. Prema njenom mišljenju, ljutnja je često način da se kanališu druge, teže emocije, kao što su strah, anksioznost, bol i stid.

– Koreni besa će uvek ležati duboko u osećanjima koja nisu jasna, prihvaćena ili sa kojima se niste pomirili. Važno je zapamtiti da nekontrolisani bes može da bude naučeni odgovor, bilo iz vašeg detinjstva ili odraslog okruženja, a može da pruži i perverzan osećaj samoumirenja, jer predstavlja otpuštanje onoga što se unutar čoveka dešava.

Foto: Shutterstock

– To takođe može dati osećaj moći i kontrole i postaje udoban ili prihvatljiv način. Za neke ljude, ako im je ovakvo ponašanje uobičajeno ili nisu pronašli drugi način da se izbore sa teškim emocijama kada postoji provokacija, eksplozivno ponašanje je rešenje – kaže Džonsonova.

Bes i nervozu, osim naših ličnih karakteristika, mogu da izazovu i preterana konzumiranja alkohola ili opojnih supstanci.

Eksplozivna reakcija svakako nije savršeno rešenje, kada je u pitanju iskazivanje emocija, pa makar i onih negativnih.

– Kratak fitilj je često znak nemogućnosti obuzdavanja ili obrade emocija. Ovakav vid ponašanja može da utiče na izglede za posao, intimne odnose, a takođe može da izazove i bespotrebne i neprijatne incidente – kaže doktorka Beresford.

Doktorka Di napominje da štetni efekti prekomernog besa mogu da izazovu probleme sa srcem, povećan krvni pritisak, bol u vratu i probleme sa varenjem, zbog lučenja hormona stresa.

Foto: Shutterstock/ Aleksandar Mijatovic

Kako kontrolisati bes?

– Potrebno je da uhvatite sebe u trenutku i duboko udahnete. Odmaknite se fizički od situacije ako možete; prošetajte, brojite u sebi ili uradite nešto što će vam skrenuti pažnju sa situacije. Fokusirajte se i na telo. Opustite ruke i zube, sedite, udišite sporije na nos i izdišite na usta. Budite svesni brzine i jačine svog glasa – sve ove radnje govore vašem mozgu da se smiri i preuzme malo kontrole – savetuje Beresfordova.

Da bi se problem rešio na duže staze, neophodno je da radite na sebi. Morate da utvrditi koji je koren vašeg nezadovoljstva i šta tačno izaziva ovakvo ponašanje. Psiholog vam može pomoći u tome.

Foto: Shutterstock

– Od koristi vam je da pronađete profesionalnu podršku, kako bi se istražio osnovni uzrok problema sa besom. Bilo da se otkrije da je to porodični mehanizam za suočavanje sa problemima, to jest, da je problem genetski ili naučen u detinjstvu, ili daje bes u sadašnjosti rezultat besa iz prošlosti, terapija može da vam pomogne da ostavite problem iza sebe – kaže doktorka Beresford.

Džonsonova dodaje:

– Učenje izražavanja i sticanje emocionalne inteligencije je važan faktor za dugoročno izlečenje. Vođenje beleški o tome kada i kako ste izgubili živce i razmišljanje o tome kako ste mogli da se nosite sa tim na manje agresivan način, može da bude od pomoći. Vežbajte tehnike opuštanja i utvrdite koje stvari u životu vam donose radost.

Foto: Profimedia/Antonio Guillen Fernández / Panthermedia / Profimedia

– Razgovarajte sa svojim lekarom opšte prakse kako biste se uverili da ne postoje i uzroci fizičkog zdravlja. Koristite ljubaznije reči i govorite o sebi i drugima sa više poštovanja. Ppronađite u svom životu stvari na kojima ćete biti zahvalni. Primetite kada vas je i kako nešto nasmejalo. Kada ste u stalnom stanju ogorčenosti ili negativnosti, samosažaljenje i ozlojeđenost postaju uobičajeni modeli ponašanja – rekla je.

BONUS VIDEO:



Izvor: Objektiv.rs, metro.co.uk

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar