HAOS u hrvatskim marketima: Skočile CENE i do 72 odsto -“ovo je opšti napad i cunami”

Među trgovačkim lancima koji su se suočili s povećanim cenama svojih dobavljača je i “Spar Hrvatska”, treći po veličini maloprodajni lanac u zemlji s godišnjim prometom u 2019. od 4,5 milijardi kuna. Kako se saznalo u “Sparu”, za čak 5000 proizvoda koje nude na policama svojih trgovina njihovi proizvođači i dobavljači povisili su cene.

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs

– Proizvođači i distributeri su nam od avgusta prošle godine do sredine septembra poslali pet puta više novih cenovnika s višim cenama nego u istome periodu 2020. Tačnije, za više od 5000 artikala proizvođači su povisili cene, a cene pojedinih artikala rastu čak do 72 posto – navode u Sparu, ističući kako se u kompaniji ‘svakodnevno bore protiv cunamija poskupljenja s ciljem da ih za svoje kupce što više minimaliziraju ili što je duže moguće odgode primenu poskupljenja. Na svaki način, upozoravaju u Sparu, nastoje zaštititi svoje kupce i smanjiti napade na kućni budžet kupaca.

– Svedočimo brojnim povećanjima cena od strane gotovo svih proizvođača i distributera u drugoj polovini 2021. što je uzrokovalo nezapamćen rast maloprodajnih cena. Svakako je naša robna marka, posebice S-BUDGET poslednja linija obrane u opštem napadu na povećanje cena – poručili su iz jednog od najvećih trgovačkih lanaca koji posluju na domaćem tržištu.

Opšti napad i cunami

Spomenuti opšti napad na cene i cunami poskupljenja u domaćim trgovinama usledio je, u prvom koraku, nakon rasta cena plina i struje na svetskim tržištima. Plin je u posljednjem kvartalu prošle godine dosegnuo burzovnu cenu od 136 eura za megavatsat što je za 200 posto veća cena od istoga razdoblja prošle godine. Na ključnoj berzi električne energije u Evropi, u Francuskoj, megavatsat električne energije u prosincu prošle godine poskupeo je na 382 eura, ostvarivši međugodišnji rast od 500 posto.

U drugom koraku rast cena energenata ‘poterao’ je prema gore cene prevoza, skladištenja i distribucije kako sirovina za prehrambenu industriju, tako i gotovih proizvoda. Poskupele su, nadalje, i same sirovine za prehrambenu industriju zbog povećane potražnje i tržišnih manjkova uzrokovanih poremećajima u dobavnim lancima.

Neizvesnost

Uprkos spomenutim najavama poskupljenja od kojih se deo već i dogodio, Hrvatska narodna banka  je makroekonomskim projekcijama za 2022. stala iz procene kako će inflacija u ovoj godini iznositi 2,4 posto. Državni zavod za statistiku, podsetimo, u junu prošle godine objavio je međugodišnju inflaciju od 4,8 posto, odnosno za toliko su rasle potrošačke cijene u odnosu na isto razdoblje 2020.. Međumesečna inflacija, izračunao je DZS, iznosila je u junu prošle godine 0,7 posto.

U Narodnoj banci izrazili su strah kako bi inflacija u ovoj godini mogla biti i veća od 2,4 posto zbog neizvesnosti oko cena energenata na svetskom tržištu, ali i očekivanog porasta potrošnje na domaćem tržištu usled očekivanih pozitivnih kretanja BDP-a. Državni zavod za statistiku, inače, izaći će s najnovijim podacima o inflaciji 17. siječnja.

BONUS VIDEO:

Možda vas zanima

Seničić: Skuplje putarine i takse u Grčkoj, polovina svake plaže biće bez ležaljki

Kako se glasalo u gradovima u Hrvatskoj: U Zagrebu i Osijeku pobedio HDZ, Rijeke pravde u Splitu i Rijeci

Izborni dan u Hrvatskoj: Na parlamentarnim izborima građani biraju predstavnike u Saboru

Pronađen nestali dečak (13) u Hrvatskoj: NENO alarm je bio aktiviran po drugi put



Izvor: Jutarnji.hr