Znate li šta je ANAFILAKTIČKI ŠOK, ko sve upada u njega i šta u toj situaciji treba uraditi?

U pitanju je prilično ozbiljno stanje

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Freepik/stockking

Većina nas je, tokom nekog perioda života, iskusila problem alergijskih reakcija.

Mogu da budu jako naporne, ali, uz adekvatnu terapiju, brzo prolaze.

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs

Međutim, postoje osobe koje su sklone alergijama i koje su doživele reakciju opasnu po život.

Takvih osoba je jako malo, ali se dešava da dožive reakciju koja je poznata i kao anafilaksija.

U pitanju je izuzetno retka pojava koja se češće javlja kod ljudi koji boluju od astme, ekcema, polenske kijavice i ostalih alergija.

Simptomi

Simptomi anafilakse se naglo pojavljuju, tačnije, nakon svega nekoliko minuta, ili čak sekundi, od trenutka kada ste se izložili alergenu. Nekada se javi nakon dva do četiri sata, a retko i nakon 12 časova od izlaganja supstanci koja je izaziva. Bolesnik oseća:

Foto/Freepik/freepik

– Oticanje
– Svrab
– Ili primećuje osip po koži
– Neki ljudi počnu otežano da dišu, da se guše, ili postaju nesigurni
– Ponekad se oseća strah od bliske smrti
– Izvesna grupa ljudi primećuje grčeve u stomaku, mučninu, ili dijareju
– Izvesni ljudi gube i svest

Foto: Freepik/dashu83

Šta izaziva anafilaksiju?

Ovakvu reakciju može da prouzrokuje mnogo stvari, a među najčešćima su:

– Lekovi (pre svega antibiotici: penicilin, aspirin i mnogi lekovi protiv bolova, kao i kontrastna sredstva za snimanje na radiologiji)
– Hrana (prvenstveno riblji proizvodi, školjke, zatim orasi, kikiriki, jaja i voće)
– Ujed insekta, naročito osa, pčela i stršljena
– Guma, odnosno lateks koji se nalazi u hiruškim rukavicama, ili rukavicama u domaćinstvu

Foto: Freepik/azerbaijan_stockers

Rizična grupa

Svako ko je jednom već preživeo anafilaktički šok je potencijalni kandidat da mu se takva reakcija ponovi. Osobe koje su alergične na hranu (pogotovo na školjke, kikiriki i orahe) i asmatičari su sa povećanim rizikom za pojavu po život opasne anafilaksije. Ove osobe su posebno ugrožene, jer je poznato da nemaju svakodnevnu potrebu da uzimaju anti-alergijske lekove i često ne prepoznaju najranije simptome.

Foto: AXXA INTERNATIONAL Sp.z o.o. / Free / Profimedia

Karakteristike anafilaktičke reakcije

Alergijska reakcija počinje na mestu kontakta organizma sa uzročnikom-alergenom. Hrana koja je alergen izaziva peckanje, svrab, ili metalni ukus u ustima, kao i otok usana, jezika i ždrela. Na mestu ujeda se pojavljuju svrab i otok, ukoliko je reč o ujedu insekta. Generalizovana reakcija može da se razvije kao osip i crvenilo sa urtikama po celom telu koje svrbe. Meka tkiva i lice otiču, a disanje postaje otežano. Takođe je moguće i povraćanje, kao i grčevi u stomaku i dijareja. Osoba postaje uznemirena, zvuci koje čuje dobijaju metalni prizvuk i oseća kao da tone. Krvni pritisak počinje da pada i u tom momentu kolabira i gubi svest. Ovi simptomi će se javiti već nakon pet do 15 minuta od kontakta sa alergenom, ali i nakon dva sata. Čak i satima nakon početka produbljivanje tegoba se može razvijati. Nakon blage početne reakcije, pojedine osobe osete spontano poboljšanje, ali se nakon 3-4 sata tegobe ponovo jave. Ovo se zove bifazična reakcija.

Foto: Freepik/freepik

Šta uraditi u slučaju reakcije?

Neophodna je brza reakcija, jer se respiratorne tegobe i šok razvijaju veoma brzo. U slučaju da osoba primećuje poremećaj svesti, nestabilnost i pad pritiska, ono što na ulici, ili bilo gde van bolnice, može da se uradi jeste da se oboleli postavi u ležeći položaj, da mu se donji ekstremiteti podignu iznad nivoa glave, kako bi se poboljšalo vraćanje krvi u srce. To će, na trenutak, usporiti pad pritiska. Ovakvim pacijentima je važno okrenuti glavu u stranu i pozvati hitnu pomoć što pre, s tim da treba napomenuti da mislite da osoba možda ima znake anafilaksije.
U slučaju da je osoba ostala bez svesti, treba proveriti da li su usta i nos prohodni i ukoliko nisu izdvaditi strana tela (veštačke vilice, zalogaje hrane, itd.). Nakon toga, osobu treba staviti na bok, tako da glava, takođe, bude okrenuta u stranu. Ovo ne radite sa osobama koje su svesne i imaju jak osećaj gušenja. U ovakvim slučajevima, treba im pomoći da sede.
Svakako, ništa nemojte raditi na svoju ruku, a pogotovo nemojte davati nikakve lekove, jer to mogu da rade samo stručne osobe. Pacijenta je najbolje prepustiti lekarima koji će ga transportovati do bolnice i pružiti mu odgovarajuću terapiju i negu.



Izvor: Objektiv.rs, stetoskop.info

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar