Promenjeno stanje diskusa, odnosno kičmenog diska, usled degenerativnih promena, a ređe nakon trauma, naziva se diskus hernija (discus hernia).
Ova promena dovodi do stvaranja “izbočenja, džepa”, pa u zavisnosti od mesta gde se ta promena dogodila, vrši pritisak na okolno tkivo i dovodi do određenih tegoba.
Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs
To uglavnom bude bol u leđima i bol u kičmenom stubu.
Dva najčešća tipa diskus hernije su lumbalni i cervikalni sindrom.
Lumbalni sindrom
Leđa vas, kod lumbalne hernijacije diska leđa, mogu boleti zbog dužeg sedenja u jednom položaju, ili izvođenja istih aktivnosti kontinuirano (stajanje, nošenje teških predmeta…).
U ovakvim situacijama nastaje bol u mišićima leđa.
Mi ga najčešće zanemarujemo, što je prva greška, a telo nam nepogrešivo daje signale da problem postoji.
Kada nastavimo sa aktivnostima pod bolom, a bez pripremljenih mišića, time ubrzavamo proces dolaska do degenerativnih promena na telu pršljena i diskusu koji se nalazi između pršljenova.
U poslednjoj fazi ovog problema, dolazi do neurološkog bola koji je prouzrokovan pritiskanjem pomerenog diskusa na koren nerva koji prolazi uz kičmu.
Ova bol se često “spušta” duž noge i sedalnog dela, ide zadnjom stranom butine, pa sve do lista, nekada čak i do prstiju.
Nikako ne treba zanemariti ni bol koji se širi pojasno, što ukazuje na centralni pritisak na kičmenu moždinu. Ovo ujedno predstavlja i najtežu fazu kojoj ljudi najčešće ne pridaju značaj.
Cervikalni sindrom
Cervikalni sindrom može da se podeli prema segmentima pršljena gde se javlja problem:
1. cervikocefalni – od prvog pršljena Atlasa do C4 pršljena
2. cervikobrahijalni – od C4 pršljena do Th1 pršljena
Ono što je vezano za cervikocefalni sindrom jesu promene od nivoa prvog pršljena Atlasa do nivoa C4 pršljena. Za promene u prva četiri pršljena karakteristični su ispadi koji su mnogo puta vezani za glavobolje, tenzione glavobolje, vezano za potiljačni deo gde se javljaju bolovi, kao i zujanje u ušima.
Javljanje svetlaca pred očima jeste česta i nezaobilazna simptomatologija koja se manifestuje, a pacijenti ove simptome mnogo puta pomešaju i vezuju za visok pritisak.
Cervikalni sindrom je prilično složen.
Pacijenti sve simptome kod cervikobrahijalnog sindroma iskazuju tako što se žale: kako im trne ruka, kako nemaju dobar osećaj kao u drugoj ruci, vrlo često se javljaju bolovi u ramenu, pa pacijenti, ne prepoznajući sve te simptome, vezuju za problem sa ramenom.
Trnjenje i parestezije koje se pojavljuju duž ruku u početku se javljaju samo noću.
Ljude obično probudi jutarnji bol ili pred zoru, kad se pojačava trnjenje, a to nastaje zbog toga što se tada diskus hidrira i puni vodom.
Lečenje diskus hernije
Diskus hernija se može lečiti neoperativno, ili operativno, u zavisnosti od stanja pacijenta.
Neoperativno lečenje
Pod neoperativno lečenje diskus hernije se podrazumeva program koji sadrži kiropraktiku, spinalnu dekompresiju i određene fizikalne procedure i programe vežbi.
Operativno lečenje
Kada postoji apsolutna stenoza, odnosno suženje kičmenog kanala, jeste jedina situacija u kojoj se operativno lečenje sprovodi gotovo odmah, jer to znači da kičmena moždina trpi pritisak okolnog tkiva u toj meri da dolazi do poremećaja funkcija ispod zone pritiska: na primer, ako je to u donjem delu kičme, problemi se javljaju u donjim ekstremitetima, odnosno nogama, a često dolazi i do gubitka kontrole stolice i mokrenja. Operacija je, u takvim slučajevima, indikovana gotovo odmah.
Drugi slučaj kada je operacija indikovana – po izjavama spinalnih ortopeda u Americi – jeste i kod izuzetno akutnog bola koji potpuno parališe funkcionisanje pacijenta, a ne reaguje na gore spomenuti terapijski program.
Sa hirurškom intervencijom može da se proba u periodu između trećeg i šestog meseca. Pre toga se ne radi intervencija, jer se daje prednost gore pomenutom programu lečenja (kiropraktika, spinalna dekompresija i druge procedure).
Ukoliko prođe više od šest meseci od nastanka intenzivnog bola, smatra se da nema nikakvog efekta raditi operativni zahvat.
Komentari (0)