Čovek koji je promenio arhitekturu Beograda: Izložba “Nikola Nestorović” u UK Stari grad

Izložba je fokusirana na razdoblje kulturnog, naučnog i političkog uspona Srbije tokom decenija na prelomu 19. i 20. veka

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Printscreen/Youtube/ Srbija u kadru

Izložba pod nazivom “Nikola Nestorović – Portret jedne epohe” autorke dr Marine Pavlović biće otvorena u petak, 22. januara  u Ustanovi kulture Stari grad u Beogradu.

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs

Specifična postavka na sceni UK Stari grad (bivši “Parobrod”) fokusirana je na razdoblje kulturnog, naučnog i političkog uspona Srbije tokom decenija na prelomu 19. i 20. veka. Taj uspon bio je ostvaren uz pomoć delovanja izuzetnih pojedinaca.

Stopama Van Goga: Sami možete da naslikate “Zvezdanu noć” (VIDEO)

Tokom tog perioda odigrala se izuzetna transformacija Beograda iz orijentalne varoši u evropski grad, zahvaljujući samo kreativnim delovanjem prve generacije arhitekata koji su rođeni u Srbiji, edukovani na Velikoj školi, a specijalizovani u inostranstvu, najviše u Nemačkoj. Upravo jedan od najvrednijih i najproduktivnijih stvaralaca te generacije bio je arhitekta Nikola Nestorović, čiji su radovi na izložbi.

Veći deo njegovog obimnog stvaralačkog opusa, ostvarenog u Beogradu, i danas predstavlja težište istorijskog jezgra grada, što dokazuje i broj od 12 zdanja proglašenih za kulturna dobra. Projektantski poduhvati nastajali suza vreme prve tri burne decenije 20. veka (1899-1927), tokom kojih se srpska arhitektura postepeno razvijala. Stvaralaštvo Nestorovića nalazi se između akademizma i secesije, unoseći u graditeljstvo Beograda uticaje arhitekture Berlina i duh srednje Evrope.

Skriveni svet velikog Pikasa: Anegote iz života čuvenog slikara će vas nasmejati do suza

Pored toga što su definisala urbano tkivo grada, dela Nestorovića su pomerala granice stvaralaštva u Srbiji, što se može jasno videti po zgradi Uprave fondova – današnjeg Narodnog muzeja, Beogradske zadruge, hotela “Bristol”, Zgrade sa zelenim pločicama, Grand pasaža, a kasnije i Univerzitetske biblioteke i zgrade Tehničkog fakulteta.



Izvor: Tanjug

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar