Preko brda, preko brega i debelog snega, jure neke čudne sanke, srebrne i tanke… Eh naš Deda Mraze!
Bez tebe su praznici gotovo nezamislivi, kolikogod nam bilo teško da zamislimo da bi i jedno ljudsko biće moglo da se spusti kroz uski dimnjak, ili da uspeva za samo jednu noć da dostavi poklone za svu decu na svetu.
Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs
Ipak, u tome je magija, zar ne? Da verujemo u nemoguće. Da verujemo u bajke. Zašto bi ikada iko izabrao da se odrekne svega toga i da deci uzmimamo čaroliju pre vremena? Jer, imaju ceo život da budu odrasli, a samo su jednom mali.
View this post on Instagram
Baš iz tog razloga, često se tokom ovog dela godine postavlja pitanje, da li deca treba da veruju u Deda Mraza ili ne?
Mišljenja su podeljena, pa je naposletku samo bitno ono što smatrate da je na duže staze bolje za vaše mališane.
Deda Mraz ostaje kontroverzna figura među mnogim naučnicima i roditeljima. Mnogi tvrde da je legenda o Deda Mrazu štetna za decu. Glavni argument je, što nije iznenađujuće, laž o magičnoj figuri koja na Badnje veče deli poklone deci širom sveta. Ova laž može biti podržana dobrim namerama, ali ona je ipak laž koja će se neizbežno razotkriti u nekom trenutku tokom detetovog razvoja. Otkrivanje istine može biti traumatično za mališane, što vodi do toga da deca ne mogu verovati onome što im roditelji kažu. Dalje, laž u cilju podsticanja dobrog ponašanja je manipulativna i podstiče decu da se lepo ponašaju iz pogrešnih razloga.
View this post on Instagram
Ipak, postoje neki dokazi da nagrade (poput božićnih poklona) povećavaju motivaciju dece. Dakle, oslanjanje na Deda Mraza ili Vilenjaka na polici za promociju lepog ponašanja nije najbolja strategija ako želite da vaša deca budu dobra tokom cele godine. Ali nema dokaza koji ukazuju na to da je saznavanje istine o Deda Mrazu traumatično za decu – ili da dovodi do problema s poverenjem dece i njihovih roditelja.
View this post on Instagram
Ali fantazija uopšte je normalan i zdrav deo detetovog razvoja. Deca provode veliku količinu vremena pretvarajući se, posebno između pete i osme godine. Takođe su stalno izloženi medijima u kojima životinje mogu da razgovaraju, ljudi mogu da lete, a predmeti se magično pojavljuju iz vazduha. Zašto bi grupa letećih irvasa bila fantastičnija od miša koji govori ili Sneška Belića koji peva? Iako se magično razmišljanje smanjuje između sedme i devete godine (približno u istoj dobi u kojoj se većina dece odrekne mita o Deda Mrazu), ono ne nestaje zauvek: ponekad i nama odraslima treba malo magije u našem životu.
View this post on Instagram
Kako deca na kraju nauče da razlikuju fantaziju od stvarnosti? Mnogo vremena se oslanjaju na ono što im drugi ljudi govore – ono što istraživači nazivaju “svedočenjem”. Ispitaće stare dokaze, potražiti nove i na kraju sami utvrditi da Deda Mraz nije stvaran.
View this post on Instagram
Argumenti i za “da” i za “ne” su podjednako jaki, pa je ipak samo na vama da li ćete svom detetu dopusti da mašta ili ćete ga vaspitavati od malih nogu da bude “realniji”. Naposletku, magija Božića i Nove godine je u porodicu, vremenu sa našim najmilijima, a upravo su to trenuci kada nastaju najlepše uspomene.
Da li ste vi verovali u Deda Mraza kao mali, a kakav je slučaj sa vašom decom? Pišite nam u komentarima.
Preuzimanje teksta ili delova teksta dozvoljeno isključivo uz navođenje izvora i linka ka stranici Objektiv.rs
Komentari (0)