Tokom pandemije covida-19 svi smo postali svesniji mnogih mesta na kojima klice mogu živeti, od određenih površina u kući do raznoraznih predmeta koje svakodnevno koristimo. Jedna od stvari koja se često dodiruje jeste gotovina.
U poslednjih šest meseci građani celog sveta podstiču se da plaćaju karticama kada god je to moguće. Južna Koreja je u martu ove godine uklonila sve novčanice iz prometa na dve nedelje radi dezinfekcije, a neke čak i zapalila kako bi usporila širenje bolesti. Kina je preduzela slične korake u februaru.
Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs
Philip M. Tierno, profesor mikrobiologije i patologije na Medicinskom fakultetu Grossman Sveučilišta New York kaže da se “ljudi kupaju u mikrobima”.
“Mikrobi su svuda oko nas i na svim stvarima koje koristimo“, dodao je.
Poštenje se ovoga puta nije isplatilo: Mladić našao novčanik PUN para i sve je prijavio, a onda..
U 2014. godini, istraživači iz Centra za genomiku i sistemsku biologiju NYU-a identifikovali su oko 3.000 vrsta bakterija na novčanicama dolara iz Manhattan banke. Ti su mikrobi uključivali bakterije povezane s trovanjem hranom, stafilokokom, čirevima na želucu i pneumonijom.
Prema podacima Federalne rezerve, novčanice dolara obično cirkuliraju oko 6,6 godina pa imaju veliku mogućnost za prikupljanje klica. Istraživači iz zrakoplovne baze Wright-Patterson u Ohiju 2002. godine testirali su 68 novčanica i otkrili da je 94% kontaminirano bakterijama.
“Tri su dela tela iz kojih ljudi obično luče bakterije – respiratorni sekret iz nosa i usta poput streptokoka, kožni organizmi poput stafilokoka i fekalne materije. Kao društvo zapravo smo okupani izmetom”, rekao je Tierno.
“Srećom za nas, nije sve patogen, i imamo imunološki odgovor koji se pokušava boriti protiv infekcije. Osim toga, potreban je određeni broj organizama kako bi se uzrokovala infekcija, koja varira zavisno o patogenu. Da bi telo bilo zaraženo salmonelom, morali biste primiti ili progutati visoku količinu bakterija kako bi se nadvladala normalna crevna flora, dok teoretski samo nekoliko virusnih čestica može dovesti do epizode norovirusa”, dodao je.
“Na kovanicama je manja količina mikroba”
Istaknuo je kako naučnici još uvek proučavaju koronavirus kako bi videli koliko je virusnih čestica opšte i potrebno za nadvladavanje imuniteta. Tierno je takođe istakao da je pronašao više mikroba na papirnatim novčanicama nego na kovanicama.
“Kovanica ima metalne komponente poput nikla, bakra, srebra i cinka, od kojih neke mogu biti antimikrobne. Na kovanicama je manja količina mikroba”, pojasnio je.
Na broj mikroorganizama utiče i starost novčanice.
Novi novac ima u sebi vlastitu antimikrobnu materiju, tako da je manje verovatno da će sadržavati mikrobe. Međutim, to se vremenom istroši tako a što je stariji novac, veća je verovatnoća da na njemu postoje mikrobi. Toplina i vlaga takođe čine razliku”, objasnio je Tierno.
Istraživanje takođe sugeriše da će novčanice manjih apoena verovatno imati veće količine mikroorganizama jer se njima češće rukuje.
Komentari (0)