U starom Rimu verovalo se da su cvetovi nevena nikli na grobu jedne devojke koja je umrla od tuge, nesrećno zaljubljena u rimskog mladića.
Nauka je međutim pokazala da ova legenda o zabranjenoj ljubavi nije tačna i da je ova biljka poreklom iz Indije.
Neven (Calendula officinalis) jedna je od najšire korišćenih biljaka u fitoterapiji i narodnim običajima širom sveta.
Neven se kao baštensko cveće gaji u Evropi jos od 12. veka. U narodu je poznat još kao i žutelj, zimorod ili ognjac.
Zahvaljujući svom složenom sastavu neven se koristi za lečenje širokog spektra bolesti. Neven sadrži značajnu količinu flavonoida zahvaljujući kojima deluje protivupalno.
U ovoj biljci pronađeni su i triterpenski saponozidi, tanin, glikozid kaledulozid, kartenoidi (zahvaljujući kojima neven ima divno narandžaste cvetove), malo etarskog ulja neprijatnog mirisa, i nekoliko organskih kiselina.
Neven izuzetno blagotvorno deluje na kožu. Koristi se protiv opekotina, rana i promrzlina. Zbog prisustva provitamina A od pomoći je kod psorijaze.
Lako se gaji i izgleda prekrasno bez obzira da li ste ga zasadili u najobičniji lonac ili ste cvetove stavili u vazu. Jednogodišnja je biljka. U jesen iznikle biljke bez oštećenja mogu prezimiti i rano u proleće početi rasti.
Koren raste duboko u zemlji i vretenast je, a iz njega rastu zeljaste lako lomljive stabljike visine 50-80 cm. U gornjoj polovini su razgranate, svetlozelene, kao i sedeći, duguljasti listovi. Cvetna glavica prečnika 5-10 cm oblikuje se na vrhu svake stabljike.
U središtu cvetne stabljike nalaze se cevasti plodni cvetovi, a u 2-3 reda su raspoređeni uz ivicu jezičasti, neplodni, žuti do narandžasti cvetovi tzv. latice. Neven vrlo brzo raste, pa prvi cvetovi procvetaju 40 dana nakon nicanja i cvetaju sve do jačih mrazeva u jesen.
Ukoliko su u julu visoke temperature naglo procveta i daje seme, ali s prvom kišom biljka se obnavlja. Biljke se pomlađuju i produžuje im se vek vegetacije redovnom berbom.
Komentari (0)