Kakva je uloga balkanskih mafijaša na svetskoj sceni narko-kartela?

Gotovo u svakoj akciji zaplene kokaina u međunarodnim akcijama, ista matrica – droga je iz Južne Amerike, uhapšeni su sa Balkana

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto/Pixabay

Likvidacija Igora Dedovića i Stanka Stamatovića u Atini, u restoranu punom gostiju, naočigled njihovih supruga i dece, ponovo otvara pitanje balkanskih mafijaša koji su poslednjih godina preuzeli primat u trgovini drogom od Južne Amerike, preko Evrope do Azije i Australije.

Ubistvom Dedovića, naime, obezglavljen je takozvani “škaljarski klan” koji godinama vršlja balkanskim podzemljem i u svojim rukama drži konce ovdašnjeg i svetskog narko-tržišta. Jovan Vukotić, koji slovi za drugog vođu nalazi se iza rešetaka, gde čeka odluku o ekstradiciji Crnoj Gori, a njegov brat Igor u višegodišnjem bekstvu.

Opsadno stanje u Atini, grčka policija traga za ubicama Dedovića i Stamatovića!

Poslednjih godina gotovo da nema zaplene kokaina na ovoj ruti, a da u nju nisu umešani pripadnici kokainskog podzemlja sa Balkana. Srpski, crnogorski i hrvatski bosovi uspeli su da uspostave odlične kontakte sa vrhom kolumbijskih kartela, postali su lideri u organizaciji prekookeanskog šverca, a pod svojom kontrolom drže i ulična narko-tržišta.

Osim milionske zarade, jer su u pitanju tone i tona kokaine koje se švercuju prekookeanskim brodovima, ovaj “unosan biznis” doveo je i do “rata“ crnogorskih klanova, koji je počeo krajem 2014. godine zbog nestalog kokaina u Valensiji. Ovaj okršaj uzeo je svoj danak – na desetine mrtvih, od čega su većina crnogorski državljani, a brojni zločini povezuju se upravo sa dobro poznatim sukobom škaljarskog i kavačkog klana. Dva zaraćena tabora nekada su bila jedinstveni “kotorski klan”.

Samo prošle godine širom sveta u međunarodnim akcijama zaplenjeno je na desetine tona švercovanog kokaina. U svakoj od njih ista matrica – droga je iz Južne Amerike, uhapšeni su sa Balkana.

Brojne policijske akcije, ali i nezvanični izvori potvrđuju da se srpski mafijaši nalaze u samom vrhu šverca velikih količina kokaina iz Latinske Amerike u Evropu, a po svojoj organizovanosti i načinu rada mogu da pariraju i najopasnijim južnoameričkim narko-kartelima.

Formiranje međunarodnih grupa za šverc kokaina počeo je još pre petnaestak godina, od kada je povezanost pre svega srpskih i crnogorskih kriminalaca sa narko-kartelima iz Južne Amerike postala izuzetno jaka. Dileri sa Balkana kokain kupuju od Peruanaca, Kolumbijaca ili Bolivijaca koji ga uzgajaju i pakuju za transport. Droga zatim stiže do luka u Španiji, Holandiji i Grčkoj.

Balkanski trgovci igraju značajnu ulogu, objašnjavaju eksperti, jer organizuju prevoz, nabavku a imaju direktne veze s proizvođačima ove drogeKriminalne grupe iz Srbije sve češće organizuju sopstvene operacije transportovanja kokaina iz Južne Amerike u Evropu i postaju sve značajniji igrači u međunarodnom švercu te droge, navodi se u novom izveštaju o evropskom tržištu narkotika koji su sastavili Evropski centar za praćenje droga i Europol.

Na međunarodnom tržištu poznati su već i kao “Balkanski kartel”, piše u svom izveštaju Europol.

Glavne lokacije na kojima Balkanski kartel operiše u Evropi su Španija, Holandija, Nemačka, Austrija i Hrvatska, kao i Peru i Brazil u Južnoj Americi. O kojim razmerama biznisa je reč govori procena da je godišnje tržište narkotika u EU vredno najmanje 30 milijardi evra, kao i da je identifikovano najmanje 5.000 organizovanih kriminalnih grupa koje su direktno uključene u prodaju droge.

Tri glavna pomorska puta kokaina ka Evropi su: severni (koji ide preko Kariba i Azorskih ostrva ka Portugalu i Španiji), centralni (iz Južne Amerike preko Zelenortskih ostrva ili portugalske Madeire i Kanarskih ostrva ka Evropi) i afrički (iz Južne Amerike ka Zapadnoj Africi, a odatle uglavnom ka Španiji i Portugalu). Španija je glavna država za ulazak kokaina u Evropu, a žarišne tačke postale su Holandija, Belgija i Francuska. Kokain se sada na zapadnoevropsko područje prebacuje i preko pretovarnih luka na Crnom i Jadranskom moru (Varna u Bugarskoj, Konstanca u Rumuniji i Odesa u Ukrajini, Bar u Crnoj Gori).

Naravno, postavlja se pitanje, zašto se tržište za trgovinu drogom orijentisalo na Evropu, ali odgovor je više nego jednostavan – jer je cena kilograma kokaina u Americi pala sa 25.000 dolara na 20.000 dolara, a u Evropi dostiže i do tri puta veću cenu.

Ostaje da se vidi šta će pokazati istraga grčke policije o motivima zločina koji je potresao tu zemlju, ali je vest o surovom ubistvu odjeknula i regionom.

Nijedno od desetine izvršenih ubistava nije moglo da se desi bez Dedovićeve dozvole

Izvor: Objektivbh.ba

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar