Kreme za sunčanje imaju rok trajanja, ali evo zašto svake godine treba kupiti NOVU

Čak i ako joj rok trajanja nije prošao

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Pixabay/dimitrisvetsikas1969

Kreme za sunčanje su nam neophodne.

Iako mnogi posedujuju, izuzetno dobar pigment, pa pocrne bez problema i ne izgore na suncu, to ne znači da sunce neće dugoročno ostaviti posledice na kožu.

Svaki lekar će vam uvek preporučiti da koristite kremu za sunčanje sa određenim zaštitnim faktorom i to u odnosu na vaš tip kože.

Krema za sunčanje ima rok trajanja do tri godine, ali usred visokih temperatura taj period je zapravo kraći, upravo zbog uništavanja zaštitnog faktora.

Mnogi lekar, upravo zbog toga što kremu obično držimo na visokom temperaturama, predlažu kupovinu formule sa zaštitnim faktorom pre svakoga ljeta.

“Da, većina rokova trajanja krema za sunčanje ističe, jer se njihovi aktivni sastojcivremenom razgrađuju”, potvrdio je kalifornijski lekar Trevan D. Fišer.

Kada kupujete novu kremu, proverite rok trajanja, ali to ne garantuje da će vaša krema za sunčanje biti korisna toliko dugo. Izloženost ekstremnim temperaturama ili svetlu, kao što je ostavljanja bočice u automobilu tokom leta, višesatnom boravku na plaži… ubrzaće propadanje formule.

To je zato što toplina razgrađuje aktivne sastojke koji štite od UV zraka. Ova degradacija će se takođe dogoditi na sobnoj temperaturi, ali mnogo sporije

“Idealno je kremu sa zaštitnim faktorom čuvati na sobnoj temperaturi i bez značajnog izlaganja svetlu”, ističe lekar Henri Lim iz Njujorka.

Postoje dve glavne vrste zaštitnog faktora – hemijski i fizički. Obe štite od UV zraka, ali za to koriste različite sastojke, što uveliko utiče na rok trajanja.

“Aktivni sastojci u većini hemijskih krema za sunčanje su varijacije stabilnih struktura koje omogućuju apsorbovanje UV zraka. Međutim, vremenom i pod visokim temperaturama, te strukture počinju da se raspadaju, a formula više nije zaštitna”, kaže Lim.

Sredstva za sunčanje sa fizičkim UV faktorima ili na bazi minerala, reflektuju UV zračenje, umesto da ga apsorbuju. Obično su to losioni sa aktivnim sastojcima, kao što je cinkov oksid, ili titanijski dioksida.

Međutim, sitne nanočestice cinkovog oksida i titanijumskog dioksida su gušće od ostalih u formuli, pa će se vremenom skupiti, postajući neravnomerno raspoređene u formuli.

Kao rezultat toga, kada nanesete kremu za sunčanje, nećete dobiti podjednak sloj prekrivanja, jer ćete na nekim mestima imati gustu zaštitu, a na drugima nikakvu.

Izvor: Objektiv.rs, 24sata.hr

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar