Simbol stradanja i pobede srpskog naroda: Evo zašto se na Dan primirja nosi Natalijina ramonda

Biljka Natalijina ramonda specifična je po svom jedinstvenom biološkom mehanizmu

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Wikimedia/Espirat

Dan primirja, 11. novembar, obeležava se kao vid sećanja na okončanje Prvog svetskog rata, najrazornijeg koji je svet do tada video, sa oko 17. miliona miliona mrtvih, pri čemu je posebno teško stradala Srbija.

Tog dana, 11. novembra 1918. godine, u ranim jutarnjim satima, u železničkom vagonu u Frankportu, kod Kompijenja, u Francuskoj, predstavnici Nemačke potpisali su primirje koje je na snagu stupilo u 11.00 sati po srednjoevropskom vremenu.

Bio je to završni čin Prvog svetskog rata, započetog četiri godine ranije, jula 1914. napadom Austrougarske na Srbiju.

Uoči i na Dan primirja u Prvom svetskom ratu, u Srbiji se na reveru tradicionalno nosi Natalijina ramonda, cvet feniks koji predstavlja simbol stradanja, ali i nesalomivosti i vaskrsnuća srpskog naroda u Velikom ratu.

Amblem Dana primirja predstavlja vizuelnu kombinaciju cveta Natalijine ramonde i lente Albanske spomenice, odlikovanja koje je dodeljivano srpskim vojnicima za izuzetnu hrabrost tokom ratnih strahota.

Idejni koncept ovog simbola, koji se u Srbiji koristi od 2013. godine, nakon što je praznik uveden 2012. godine, osmislili su tadašnji Direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić i ambasador u Brazilu Aleksandar Ristić.

Natalijina ramonda izabrana je kao sinonim za tragičnu sudbinu Srbije, koja je u Prvom svetskom ratu izgubila 1,24 miliona stanovnika, odnosno 28 odsto celokupne populacije prema popisu iz 1914. godine, ali je iz iscrpljujućeg sukoba uspela da izađe kao pobednica i ponovo se uzdigne.

Biljka Natalijina ramonda specifična je po svom jedinstvenom biološkom mehanizmu.

Pripada familiji Gesneriaceae, visoka je oko 10 centimetara, ima ljubičaste cvetove i tamnozeleno lišće, a cveta u periodu od aprila do juna.

U sušnim razdobljima ramonda se u potpunosti sasuši i smežura do mere da deluje beživotno, ali čim dobije minimalnu količinu vode, njene ćelije se rehidriraju, uspostavljaju normalnu fiziološku aktivnost i biljka ponovo ozelenjava.

Ovu čudesnu pojavu prvi je primetio botaničar Pavel Černjavski kada je slučajno prosuo vodu po starom herbarijumu.

Sâm cvet je 1882. godine u Jelašničkoj klisuri kod Niša otkrio čuveni botaničar i dvorski lekar kralja Milana Obrenovića, Sava Petrović.

Planirao je da novu vrstu nazove niška ramonda, ali je naziv promenio u čast kraljice Natalije Obrenović.

Danas ova retka vrsta u Srbiji raste uglavnom na istoku zemlje, kao i na planini Nidže i njenom najvišem vrhu Kajmakčalanu, koji je bio poprište velike bitke u Velikom ratu.

Zbog svoje retkosti, staništa Natalijine ramonde zakonski su zaštićena i obuhvataju Park prirode “Sićevačka klisura”, Specijalne rezervate prirode “Jelašnička klisura” i “Suva planina”, kao i Nacionalni park “Šar planina”, dok se van granica Srbije može pronaći i u Severnoj Makedoniji, severnoj Grčkoj, Albaniji, Crnoj Gori i na severozapadu Bugarske.

Pored srpskog obeležja, pojedine zemlje u svetu koriste sopstvene simbole sećanja na Dan primirja.

Tako se u Velikoj Britaniji u periodu pred Dan sećanja, kako se takođe naziva Dan primirja, gotovo celokupno stanovništvo, a posebno državni zvaničnici, službenici, medijski radnici i druge kategorije građanstva na reverima nose stilizovani cvet bulke.

Crveno-crni cvet divljeg maka koji je, prema poeziji i predanju, prvi posle rata nikao na poljima Flandrije na kojima su stradali milioni vojnika, deli se i stranim učesnicima komemoracija na vojnim grobljima.

U Rusiji se na sličan način obeležava Dan pobede u Drugom svetskom ratu kada volonteri, po pravilu mladi, dele na ulicama gradova narandžasto-crne trake, georgijevsku lentu (u bojama sa Ordena Svetog Đorđa).

Dan primirja u Prvom svetskom ratu obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada je u specijalnom vagonu u šumi kod francuskog gradića Kompjenj potpisano primirje kojim je okončan četvorogodišnji Veliki rat, najrazorniji oružani sukob koji je svet do tada video.

Izvor: Tanjug

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar