Vakcina protiv najsmrtonosnijeg oblika raka kože moguća sledeće godine: Potrebna su dodatna istraživanja

Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se ova mogućnost potvrdila i utvrdilo da li bi personalizovane vakcine mogle da se koriste i kao samostalna terapija

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: ChatGPT

Personalizovana mRNK vakcina protiv melanoma, najsmrtonosnijeg oblika raka kože, mogla bi već sledeće godine da bude odobrena za upotrebu u SAD, Evropi i Velikoj Britaniji. Vakcina je osmišljena tako da podstakne imunski sistem da reaguje na genetske mutacije karakteristične za rak svakog pojedinačnog pacijenta. Kada je primenjena uz standardnu terapiju u kliničkom ispitivanju u kasnoj fazi, značajno je smanjila rizik od povratka bolesti ili smrti tokom naredne dve godine.

„Mislim da bi odobrenje moglo da stigne brzo i da je sledeća godina realan rok“, kaže Alan Melčer sa Instituta za istraživanje raka u Londonu, koji nije učestvovao u ispitivanju.

„Ovo je zaista velika stvar“, kaže Rebeka Li sa Univerziteta u Mančesteru u Velikoj Britaniji, koja takođe nije učestvovala u istraživanju. Prema njenim rečima, samo u Velikoj Britaniji hiljade ljudi mogle bi da imaju koristi od ove terapije, s obzirom na populaciju pacijenata obuhvaćenu ispitivanjem.

„Veoma je verovatno da će SAD i Evropa, uključujući Veliku Britaniju, odobriti vakcinu sledeće godine“, navodi Li. Ipak, proizvodnja vakcine je veoma skupa, zbog čega postoji mogućnost da se proceni da nije dovoljno isplativa za primenu u okviru britanskog Nacionalnog zdravstvenog sistema (NHS).

Farmaceutska kompanija Moderna objavila je u avgustu da je vakcina ostvarila pozitivne rezultate u kliničkom ispitivanju u kasnoj fazi. Sada su predstavljeni i detaljniji podaci o njenoj efikasnosti.

U ispitivanju je učestvovalo više od 1.100 odraslih osoba kojima su hirurški uklonjeni melanomi visokog rizika, kod kojih je postojala velika verovatnoća da će se bolest vratiti ili proširiti na udaljene organe. U Velikoj Britaniji se godišnje dijagnostikuje oko 19.400 slučajeva melanoma, a približno 25 odsto njih svrstava se u kategoriju visokog rizika.

Dve trećine učesnika nasumično je raspoređeno u grupu koja je, uz standardnu imunoterapiju pembrolizumabom, primala i personalizovanu vakcinu. Pembrolizumab je lek koji pomaže imunskom sistemu da prepozna i uništi ćelije raka. Obe terapije primenjivane su na svake tri nedelje, u periodu do godinu dana.

Preostali učesnici primali su injekcije placeba, odnosno supstance bez aktivnog terapijskog dejstva, uz pembrolizumab.

Vakcina se proizvodi na osnovu genetskog sekvenciranja malog uzorka tumora pacijenta i poređenja dobijenih podataka sa DNK iz njegovih zdravih krvnih ćelija. Na taj način istraživači mogu da identifikuju genetske mutacije koje su specifične za tumor.

Zasnovana na istoj tehnologiji koja se koristi u mRNK vakcinama protiv kovida 19, vakcina protiv raka sadrži molekule informacione RNK (mRNK) koji nose uputstva za stvaranje proteina povezanih sa najviše 34 takve mutacije.

„Vakcina sadrži svojevrsni genetski otisak proteina koji su specifično povezani sa rakom“, objašnjava Li.

Ona dodaje da se na taj način T-limfociti, ćelije imunskog sistema, lakše obučavaju da prepoznaju ćelije raka i napadnu ih, dok pembrolizumab sprečava da se te ćelije iscrpe nakon što započnu borbu protiv tumora.

Oko dve godine nakon početka lečenja, 82 odsto pacijenata koji su primali kombinaciju vakcine i pembrolizumaba bilo je živo i bez povratka bolesti. U grupi koja je primala samo pembrolizumab, taj udeo iznosio je 70 odsto.

„Ovo su zaista uzbudljivi rezultati“, kaže Li. Neželjena dejstva bila su slična u obe grupe pacijenata.

Rezultati objedinjuju podatke o povratku bolesti i smrtnosti u jedan pokazatelj. Međutim, pošto lečeni rak najpre mora ponovo da se pojavi da bi potom mogao da dovede do smrti, ovaj kombinovani pokazatelj pre svega ukazuje na to da vakcina smanjuje rizik od ponovne pojave bolesti, objašnjava Melčer.

Prema njegovim rečima, pacijenti nisu praćeni dovoljno dugo da bi se sa sigurnošću moglo utvrditi da li vakcina produžava život. Očekuje se da će pouzdaniji podaci o uticaju na ukupno preživljavanje biti dostupni u narednih nekoliko godina, kaže Li.

Ipak, pošto vakcina mora da se prilagodi svakom pacijentu i posebno proizvede za njega, očekuje se da će njena cena biti veoma visoka, što bi moglo da ograniči dostupnost u okviru britanskog zdravstvenog sistema.

„Da je reč o jeftinom leku, definitivno bih rekla da će biti odobren za primenu u okviru NHS-a, ali ovo će biti skupo“, navodi Li.

U januaru je agencija Rojters objavila da bi cena jednog tretmana mogla da iznosi oko 200.000 dolara. Kompanije Moderna i Merck, poznat i pod nazivom MSD, koja je takođe učestvovala u razvoju vakcine, nisu odgovorile na zahtev za komentar o njenoj ceni.

Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se bolje utvrdilo koji pacijenti imaju najviše koristi od ove terapije, ističe Melčer. Kod nekih osoba mutacije uključene u vakcinu možda neće izazvati očekivanu reakciju imunskog sistema protiv raka. Takođe, moguće je da pembrolizumab deluje toliko efikasno da vakcina ne donosi dodatno poboljšanje.

„Ako bismo mogli da pronađemo imunološke pokazatelje u krvi ili tumoru koji predviđaju reakciju pacijenta na terapiju, na osnovu njih bismo mogli da odredimo kome treba dati vakcinu“, objašnjava Melčer.

Džejms Larkin, takođe sa Instituta za istraživanje raka, smatra da bi personalizovane vakcine mogle da budu efikasne i protiv drugih vrsta raka, uključujući karcinome pluća, mokraćne bešike i bubrega, koji se takođe rutinski leče imunoterapijom.

Ipak, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se ova mogućnost potvrdila i utvrdilo da li bi personalizovane vakcine mogle da se koriste i kao samostalna terapija, bez kombinovanja sa drugim lekovima.

BONUS VIDEO:

Izvor: Newscientist.com

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar