Beograđani, pažnja: Evo kada vrane “napadaju” i kako da IZBEGNETE OPASNOST

Ovo ponašanje vrana stručno se naziva mobing

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Pixabay/kytalpa

Scene iz beogradskih parkova, u kojima vrane napadaju, grakću, dure se, kidaju grane i obleću oko glava ljudi podsećaju na Hičkokov film. Ali da smo daleko od scenarija “Ptica”, tvrdi  ornitolog dr Ivana Novčić sa Biološkog fakulteta u Beogradu za Telegraf.

Ovo ponašanje vrana stručno se naziva mobing.

“Ova reč, kada je korišćena u kontekstu ponašanja životinja, a ne ljudi, podrazumeva aktivan napad na predatora od strane plena, s ciljem zastrašivanja, zbunjivanja i odvraćanja predatora od eventualnog napada. Ova antipredatorska strategija je zastupljena ne samo kod ptica, već i kod mnogih vrsta riba i sisara”, objasnila  je Novčićeva.

U slučaju vrana, ne treba da brinemo, šanse da nas zakače kljunom ili kandžama su veoma male. Praktično, sve što može da vam se desi je da vam ptica uporno skreće pažnju, a na vama je da se diskretno pomerite i da više ne predstavljate “opasnost” za ptiće.

“Kako su ljudi su od strane ptica percipirani kao predatori od kojih je potrebno zaštititi potomstvo, tokom prolećnih meseci neretko smo svedoci situacija  kada vrane lete prema nama i glasno se oglašavaju. Iako u nekim slučajevima ovi “napadi” deluju dramatično, bezopasni su i završavaju se bez ozbiljnih posledica po ljude. Najbolji način da ih izbegnemo je da se ne približavamo drveću gde znamo da su gnezda vrana. Međutim, u gradskim sredinama, gde delimo životni prostor s mnogim vrstama ptica, uključujući i vrane, ovakve situacije je nemoguće potpuno sprečiti. Stoga, ukoliko ipak postanemo žrtve mobinga od strane vrana, potrebno je da se od mesta napada udaljimo bez dodatnog privlačenja pažnje, poput mahanja rukama, vikanja u pravcu vrane, snimanja telefonom, i slično”, kazala je Novčićeva.

“U umerenom pojasu severne hemisfere, gde naša zemlja geografski pripada, proleće je period koji ptice koriste za reprodukciju. Kako bi osigurale reproduktivni uspeh, kod većine vrsta ptica izražena je briga o potomstvu, koja podrazumeva različite oblike ponašanja čiji je cilj da omoguće mladuncima da uspešno izrastu i usvoje veštine neophodne za osamostaljenje. Tako je potrebno da roditelji, osim što inkubiraju jaja i hrane mladunce, svoja gnezda i ptiće zaštite od predatora. Tokom svoje duge evolutivne istorije, ptice su usvojile različite mehanizme kojima štite svoje potomstvo od predatora, a jedan od njih je i tzv. mobing”, opisuje ona.



Izvor: Telegraf

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar