Zašto nikada ne bi trebalo da zaspite ispred ekrana: Navika koja može ozbiljno da poremeti san i zdravlje

Veštačko svetlo sa ekrana može da utiče na prirodni ritam sna i budnosti

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Magnific/DC Studio

Mnogi ljudi imaju naviku da zaspu uz televizor ili mobilni telefon, misleći da im to pomaže da lakše utonu u san.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da ova rutina može da ima potpuno suprotan efekat. Veštačko svetlo sa ekrana može da utiče na prirodni ritam sna i budnosti, što vremenom može da izazove niz problema sa odmorom i zdravljem.

Stručnjak za spavanje Trevor Kuk je otkrio da svetlost ekrana može da poremeti proizvodnju hormona koji su ključni za kvalitetan san, pa čak i da promeni način na koji telo ulazi u fazu odmora.

Foto: Pixabay/yousafbhutta

Plavo svetlo i melatonin: kako ekran remeti prirodni ritam

Ekrani televizora, telefona i drugih uređaja emituju plavo svetlo koje može da suzbije proizvodnju melatonina. Melatonin je hormon koji stvara epifiza i koji je zadužen za regulaciju cirkadijalnog ritma, odnosno ciklusa spavanja i budnosti.

Kada se izlažemo ovom tipu svetlosti neposredno pre spavanja, može da se poremeti prirodni proces uspavljivanja, što može da utiče na to koliko brzo i koliko kvalitetno ćemo zaspati.

Lošiji kvalitet sna i posledice po organizam

Istraživanja su pokazala da gledanje televizije ili korišćenje ekrana pre spavanja može da pogorša kvalitet sna. Jako svetlo i sadržaj koji stimuliše mozak mogu da ga zadrže u aktivnom stanju, pa telo teže prelazi u fazu opuštanja.

Zbog toga može da se javi:

– češće buđenje tokom noći
– osećaj umora ujutru
– nemogućnost dubokog sna

Ovakav poremećen san vremenom može da utiče na celokupno funkcionisanje organizma tokom dana.

Foto: Pixabay/yousafbhutta

Uticaj na mozak, koncentraciju i svakodnevno funkcionisanje

Loš san može da ima direktan uticaj na rad mozga. Stručnjaci navode da može da dođe do slabijeg pamćenja, smanjenog raspona pažnje i otežanog donošenja odluka.

Vremenom, navika spavanja uz ekran može da utiče na:

– sposobnost učenja
– fokus i koncentraciju
– obradu i razumevanje informacija

Pored toga, problemi sa snom mogu da utiču i na međuljudske odnose, jer iscrpljenost može da oteža komunikaciju i kvalitetno provođenje vremena sa drugima.

Bolovi u telu: kada položaj tokom spavanja postaje problem

Stručnjak Trevor Kuk upozorava da spavanje ispred televizora može da izazove i fizičke probleme.

Foto: Pixabay/Tumisu

Nepravilni položaji na kauču mogu da opterete vrat i leđa, što može da izazove:

– ukočenost
– bolove u mišićima
– hronične tegobe

Nedostatak adekvatne podrške za kičmu može da pogorša postojeće probleme ili da dovede do novih.

Cirkulacija i rizik od neprijatnih posledica

Spavanje u položajima koji pritiskaju određene delove tela može da utiče na protok krvi. To može da izazove utrnulost i neprijatnost, posebno u rukama i nogama.

Ako takvo stanje traje duže, može da utiče i na cirkulaciju i u ekstremnim slučajevima da doprinese ozbiljnijim zdravstvenim stanjima, uključujući duboku vensku trombozu, upozoravaju stručnjaci.

Foto: Freepik/tirachardz

Kako da poboljšate san ako se budite noću

Stručnjaci savetuju nekoliko jednostavnih koraka koji mogu da pomognu:

– proveriti da li u sobi postoje izvori svetlosti koji ometaju san, uključujući LED diode i svetlost spolja
– zatvoriti zavese, prozore ili koristiti čepiće za uši ako buka dolazi spolja
– ustati iz kreveta ako san ne dolazi nakon 20 minuta i otići u drugu prostoriju

Ostajanje u krevetu i okretanje može da utiče na to da se još teže zaspi.

Anksioznost i sat: navike koje pogoršavaju nesanicu

Gledanje u sat tokom noći može da pojača stres i dodatno oteža uspavljivanje, posebno kod osoba koje već imaju anksioznost.

Istraživanje iz 2019. godine pokazuje da veza između anksioznosti i sna može da funkcioniše u oba pravca – briga o nesanici može da izazove još veću nesanicu, dok problemi sa snom mogu da pojačaju osećaj teskobe.

Foto: Pixabay/alfcermed

Tehnike opuštanja koje mogu da pomognu

Da bi se um smirio i lakše utonulo u san, mogu da se koriste različite tehnike disanja i opuštanja.

Jedna od poznatijih je tehnika 4-7-8, koju je popularizovao dr Endru Veil:

– potpuno izdahnuti kroz usta uz šištanje
– udahnuti kroz nos brojeći do 4
– zadržati dah brojeći do 7
– izdahnuti kroz usta brojeći do 8
– ponoviti ciklus četiri puta

Ova metoda može da utiče na opuštanje mišića i smirivanje misli, a koristi se i tokom dana u stresnim situacijama.

Foto: Pixabay/Claudio_Scott

Skeniranje tela i muzika kao pomoć za san

Još jedna tehnika je takozvano skeniranje tela, gde se postepeno opuštaju delovi tela – od lica, preko vrata i ramena, pa sve do stopala.

Pored toga, slušanje opuštajuće muzike može da pomogne da se um smiri i blokiraju spoljašnji zvukovi. Istraživanja su pokazala da izbor muzike može da bude individualan, pa je važno pronaći ono što najviše odgovara svakom pojedincu.

Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar