Meteorolozi upozoravaju: Sledeća godina će biti toplija možda i za 1,5 stepeni, evo šta to znači

Procene ukazuju da će globalna temperatura tokom 2026. godine biti u rasponu od 1,34 do 1,58 stepeni Celzijusa iznad proseka iz perioda 1850–1900.

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Pixabay

Globalna temperatura u 2026. godini gotovo izvesno će biti viša za više od 1,4 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, upozorila je britanska Meteorološka služba, ističući da emisije iz fosilnih goriva i dalje doprinose učestalijim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim pojavama.

Kako navodi Guardian, prema osnovnoj prognozi Meteorološkog zavoda, 2026. bi trebalo da bude nešto hladnija od 2024. godine, koja je sa prosečnim odstupanjem od oko 1,55 stepeni Celzijusa bila najtoplija od početka merenja. Ipak, očekuje se da će se 2026. svrstati među četiri najtoplije godine zabeležene od 1850.

Procene ukazuju da će globalna temperatura tokom 2026. godine biti u rasponu od 1,34 do 1,58 stepeni Celzijusa iznad proseka iz perioda 1850–1900.

Klimatolog Adam Skajf, koji je predvodio izradu prognoze, ocenio je da je vrlo verovatno da su prethodne tri godine već premašile prag od 1,4 stepena Celzijusa, te da bi 2026. mogla postati četvrta godina zaredom sa tako visokim odstupanjem.

Stručnjaci podsećaju da su se države potpisnice Pariskog klimatskog sporazuma obavezale da globalno zagrevanje ograniče na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo. Iako se taj cilj posmatra kroz dugoročne, tridesetogodišnje proseke, pojedinačne godine i meseci već povremeno prelaze zadatu granicu.

Klimatolog Nik Danston naveo je da je prvo privremeno prekoračenje praga od 1,5 stepeni Celzijusa zabeleženo 2024. godine, a da prognoze za 2026. ukazuju da bi se slična situacija mogla ponoviti.

U međuvremenu, naučnici Evropske unije saopštili su da je gotovo sigurno da će se 2025. završiti kao druga ili treća najtoplija godina u istoriji, dok podaci programa EU Kopernikus pokazuju da su prosečne globalne temperature od januara do novembra bile 1,48 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa.

Iako prirodni klimatski fenomeni, poput El Ninja i La Ninje, utiču na kratkoročna kolebanja, naučnici naglašavaju da je dugoročni rast temperatura prvenstveno posledica povećanih emisija gasova sa efektom staklene bašte i slabljenja sposobnosti prirodnih sistema da apsorbuju ugljen-dioksid.

BONUS VIDEO:

Izvor: The Guardian

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar