U vreme kada se mnoge zemlje suočavaju s krizom upravljanja otpadom, Švedska je uspela da postane svetski lider u ovoj oblasti, reciklirajući i energetski iskorišćavajući gotovo 99% svog komunalnog otpada.
Prema podacima švedskih vlasti, svega 0,7% otpada završava na deponijama, dok se ostatak prerađuje: oko 52% se koristi za proizvodnju energije putem spaljivanja, a 47% se reciklira ili kompostira. Ovaj uspeh rezultat je decenijama dugog ulaganja u obrazovanje građana, kao i stroge regulative koja od 2005. godine zabranjuje odlaganje organskih materijala na deponije.
Švedska raspolaže mrežom visokoefikasnih postrojenja za preradu otpada u energiju (Waste-to-Energy, WtE), koja danas obezbeđuju grejanje za više od milion domaćinstava i struju za oko 250.000 domaćinstava.
Međutim, uspeh reciklaže doveo je do neobičnog izazova – nedostatka otpada za rad ovih postrojenja. Kako bi održala kapacitete i stabilnu proizvodnju energije, Švedska svake godine uvozi oko 2 miliona tona otpada iz zemalja poput Velike Britanije, Norveške, Irske i Italije. Zanimljivo je da te zemlje plaćaju Švedskoj da preuzme njihov otpad, koji se zatim pretvara u korisnu energiju.
Ovaj model ne donosi samo ekološke prednosti, već i značajne ekonomske koristi. Prema zvaničnim podacima, Švedska je u 2020. godini prihodovala oko 1,7 milijardi evra od reciklažnih i energetskih aktivnosti povezanih s otpadom.
Stručnjaci smatraju da je ključ uspeha u dobro organizovanom sistemu koji uključuje: jaku podršku države i lokalnih vlasti,obrazovne kampanje koje od ranog uzrasta razvijaju svest o reciklaži,i saradnju sa privatnim sektorom u razvoju tehnologije za preradu otpada.
Model Švedske često se navodi kao primer održivog upravljanja otpadom koji istovremeno štiti životnu sredinu i jača ekonomiju. Mnoge zemlje, uključujući i one sa Zapadnog Balkana, razmatraju mogućnost primene sličnog sistema.
Komentari (0)