Iako vakcine spadaju među najveće medicinske uspehe u istoriji čovečanstva, poverenje u njih u mnogim je zemljama poslednjih godina u padu, naročito nakon pandemije kovida 19.
Antivakcinalni pokreti, širenje dezinformacija i kolebljivost u odnosu prema vakcinisanju sve su češći, a posledice su već vidljive – bolesti koje su bile gotovo iskorenjene ponovo se šire.
Nažalost, tome snažno doprinose dezinformacije koje promovišu osobe na istaknutim političkim položajima kao što je američki ministar zdravlja Robert F. Kenedi Mlađi.
Više od 154 miliona spasenih života
Vakcine su, prema nizu velikih epidemioloških studija, direktno zaslužne za spasavanje miliona života, ali naučnici su prošle godine pokušali da izmere taj doprinos. Naime, povodom 50. godišnjice globalnog programa vakcinisanja dece (EPI), u uglednom medicinskom časopisu “The Lancet” objavljena je analiza prema kojoj su vakcine protiv 14 zaraznih bolesti – uključujući boginje, difteriju, tetanus i hepatitis B – od 1974. do danas spasle oko 154 miliona života, od čega čak 94 miliona dece.
Drugim rečima, vakcine spasavaju šest života svakog minuta. Najveći doprinos imalo je vakcinisanje protiv boginja, koje je spaslo oko 94 miliona života. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) procenjuje da se vakcinisanjem dece godišnje spreči između tri i po miliona i pet miliona smrti.
Važno je istaći da ovi podaci ne uključuju vakcinisanje protiv koronavirusa, sezonskog gripa, niti protiv velikih boginja, koje su jedina bolest koja je do danas potpuno iskorenjena zahvaljujući globalnoj imunizaciji.
Vakcine su vrlo sigurne
Vakcine koja se koriste u programu EPI među najsigurnijima su u medicini. Prolaze stroge kliničke studije, višefazna ispitivanja te stalni nadzor nakon uvođenja u upotrebu. Nuspojave su uglavnom blage i privremene (npr. bol na mestu uboda ili blaga temperatura), dok su ozbiljne nuspojave izuzetno retke.
Rizik od teških posledica bolesti koje ta vakcina sprečava daleko nadmašuje rizik od nuspojava. Zbog toga ih koriste gotovo sve zemlje sveta u zaštiti dece od najsmrtonosnijih zaraznih bolesti.
Uprkos tome, neki ljudi na različite načine, uključujući i politički, profitiraju od širenja straha od vakcinisanja.
Zbog pada vakcinisanja u SAD su ove godine u samo nekoliko meseci zabeležena dva smrtna slučaja dece od morbila, prvi put nakon više od decenije. Oba deteta nisu bila vakcinisana jer su njihovi roditelji pripadnici menonitske hrišćanske zajednice koja ne prihvata savremenu medicinu i tehnologiju. U 2025. u SAD je prijavljeno više od 700 slučajeva, od kojih čak 541 u Teksasu. Više od 70% zaraženih u toj saveznoj državi su deca i odojčad.
U istočnoevropskim zemljama procenat vakcinisanih drastično pada. Za kolektivni imunitet potreban je obuhvat od najmanje 95% jer su morbile jedna od najzaraznijih bolesti.
Vakcine su promenile svet i produžile život
O delotvornosti vakcina govori i produženje života u poslednjih stotinak godina. Naime, od kraja 19. veka očekivano trajanje života u mnogim se zemljama gotovo udvostručilo. Deo toga jeste napredak u medicini, higijeni i ishrani, ali vakcine su odigrale ključnu ulogu u tome.
Bez vakcina protiv morbila i velikih boginja, svet bi danas beležio desetak miliona smrti godišnje samo od tih bolesti.
Danas mnogi lekari nikada nisu uživo videli bolesti poput rubeole ili poliomijelitisa, ne zato što su nestale same od sebe, već zato što su vakcine bile izuzetno efikasne. No, upravo zbog tog uspeha, mnogi su zaboravili koliko su te bolesti bile opasne.
Nažalost, to zaboravljanje dolazi uz cenu. Što više pada poverenje u vakcine, to će se više bolesti vraćati.
Komentari (0)