Klimatske promene snažno nas pogađaju, čak i na načine koje ne primećujemo. To može biti ono što vidite ispred svog prozora, ili to mogu biti stvari na koje vaše telo reaguje, a koje ne možete videti.
Svaki deseti prijavljuje simptome teskobe ili depresije zbog klimatskih promena, zbog čega su neki potražili pomoć. Ali čak i ako niste prošli kroz traumu šumskog požara ili uragana, klimatske promene mogu uticati na vaše mentalno zdravlje i dobrobit na druge, manje očite načine.
U članku objavljenom 2004. godine u časopisu Jama autori naglašavaju da klimatske promene mogu imati ozbiljne uticaje na zdravlje čoveka.
Toplotni talasi i oluje s prašinom mogu uzrokovati razdražljivost i agresiju.
Zagađenje vazduha povezano je s depresijom i psihotičnim poremećajima.
Porast nivoa ugljendioksida (CO2) može oslabiti našu sposobnost razmišljanja.
Klimatske promene su “eksperiment koji čovečanstvo samo sprovodi”, rekao je dr. Michael Ranney, kognitivni psiholog sa Sveučilišta Kalifornija, Berkeley.
Prema NASA-i, prošlo leto bilo je najtoplije od početka globalnih rekorda 1880. Sada smo možda usred još jednog. Stoga je pravo vreme da se edukujete o mogućim posledicama ekstremne vrućine na mentalno zdravlje.
Studija iz 2022. pokazala je da tokom vanredno vrućih dana više ljudi posećuje bolničke hitne službe zbog problema s mentalnim zdravljem poput anksioznosti, šizofrenije, samopovređivanja i poremećaja ponašanja kod dece.
Broj samoubistava raste tokom vrućina, kako je pokazala nedavna meta-analiza.
Toplotni talasi takođe nas mogu učiniti razdražljivijima i sklonijima nasilju. Još u 1800-tima, belgijski astronom Adolphe Quetelet primetio je da kad god vrućina zahvati Francusku, kriminal je automatski u porastu.
Studija iz Čikaga iz 2023. povezala je ekstremne ttoplotne talase s porastom kriminala. U šestogodišnjem istraživanju oko 4 milijarde tweetova na Twitteru, koji se sada naziva X, broj poruka mržnje povećavao se s ekstremnim temperaturama, piše WebMD.
Komentari (0)