U Srbiji 14 obolelih od groznice Zapadnog Nila: “Batut” dao preporuke za mere lične zaštite

Na teritoriji Mačvanskog okruga registrovan je i jedan slučaj groznice Zapadnog Nila sa verovatnim mestom zaražavanja u Grčkoj

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Pixabay

Institut za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut” objavio je informaciju o aktuelnoj epidemiološkoj situaciji groznice Zapadnog Nila na teritoriji Republike Srbije u 2024. godini.

Na osnovu podataka dostavljenih Institutu za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” na teritoriji Republike Srbije do 18. avgusta registrovano je 14 autohtonih slučajeva obolevanja od groznice Zapadnog Nila u humanoj populaciji. Prijavljeni slučajevi su sa teritorije: Južnobanatskog (četiri slučaja), Grada Beograda (četiri slučaja), Južnobačkog (dva slučaja), Severnobačkog (jedan slučaj), Braničevskog (jedan slučaj) i Srednjobanatskog okruga (dva slučaja). Devet obolelih osoba su muškog pola, dok su pet ženskog. Prosečna starost obolelih je 65 godina (minimum–maksimum, 44–80).

Takođe, na teritoriji Mačvanskog okruga registrovan je i jedan slučaj groznice Zapadnog Nila sa verovatnim mestom zaražavanja u Grčkoj.

U sezoni nadzora 2024. godine, do 14.8.2024. godine u državama Evropske unije (EU) i Evropske ekonomske zajednice (EEZ) prijavljeno je 140 slučajeva obolevanja od groznice Zapadnog Nila u humanoj populaciji, i to u: Grčkoj (46), Italiji (52), Španiji (12), Francuskoj (pet), Mađarskoj (8), Austriji (7), Rumuniji (7) i Hrvatskoj (2).

Groznica Zapadnog Nila je sezonsko oboljenje koje se prenosi ubodom zaraženog komarca. Glavni vektor, odnosno prenosilac virusa Zapadnog Nila je Culex pipiens, vrsta komarca koja je odomaćena i kod nas. Sezona transmisije virusa Zapadnog Nila u Srbiji uobičajeno traje od juna do novembra meseca.

U cilju smanjenja rizika od zaražavanja virusom Zapadnog Nila, preporučuje se primena mera lične zaštite od uboda komaraca, i to:

Upotreba repelenata na otkrivenim delovima tela prilikom boravka na otvorenom.

Nošenje odeće dugih rukava i nogavica, svetle boje.

Preporučljivo je da odeća bude komotna, jer komarci mogu da ubadaju kroz pripijenu odeću.

Izbegavanje boravka na otvorenom u periodu najintenzivnije aktivnosti komaraca – u sumrak i u zoru.

Upotreba zaštitne mreže protiv komaraca na prozorima, vratima i oko kreveta.

Redukcija broja komaraca u zatvorenom prostoru.

Po mogućstvu boravak u klimatizovanim prostorima, jer je broj insekata u takvim uslovima značajno smanjen.

Izbegavanje područja sa velikim brojem insekata, kao što su šume i močvare.

Smanjenje broja komaraca na otvorenom gde se radi, igra ili boravi, što se postiže isušivanjem izvora stajaće vode. Na taj način smanjuje se broj mesta na koje komarci mogu da polože svoja jaja. Najmanje jednom nedeljno treba isprazniti vodu iz saksija za cveće, posuda za hranu i vodu za kućne ljubimce, iz kanti, buradi i limenki. Ukloniti odbačene gume i druge predmete koji mogu da prikupljaju vodu.

U slučaju putovanja u inostranstvo, pogotovo ako se radi o tropskom i subtropskom području, obavezno se pridržavati svih navedenih mera prevencije.

U slučaju pojave bilo kakvih simptoma koji su kompatibilni sa neuroinazivnim oblikom bolesti, odmah se javiti izabranom lekaru.

Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar