Da li se kaže Uskrs ili Vaskrs? Evo kako se pravilno čestita današnji praznik

Oblici Vaskrs, Vaskrsenije, vaskrsnuti, vaskrse (u značenju uskrsnu) pripadaju starom srpskom crkvenom i književnom jeziku

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Freepik/jcomp

Mnogi imaju nedoumice oko toga kako pravilno čestitati Uskrs, odnosno Vaskrs.

Pozdrav koji pravoslavni hrišćani upućuju jedni drugima povodom ovog praznika trebalo bi da glasi: Hristos vaskrse ili Hristos voskrese, a ne bi trebalo koristiti Hristos vaskrese, Hristos voskrse ili Hristos vaskrs i sl.

Oblici Vaskrs, Vaskrsenije, vaskrsnuti, vaskrse (u značenju uskrsnu) pripadaju starom srpskom crkvenom i književnom jeziku, koji se do sredine XVIII veka upotrebljavao u srpskoj sredini, odnosno u svim krajevima pod upravom Srpske pravoslavne crkve.

To je tzv. srpskoslovenski jezik – srpska redakcija staroslovenskog jezika (jezika prevoda bogoslužbenih knjiga sa grčkog na jezik solunskih Slovena, sredinom IX veka). Srpska redakcija staroslovenskog jezika (izgovor staroslovenskog u duhu srpskog jezika, tj. na srpski način) nastala je u vreme kada su Srbi u svojoj sredini primili slovensko bogosluženje i slovensku pismenost (tokom X, a najkasnije do prvih decenija XI veka).

Od tada pa do prvih decenija XV veka Srbi su pomenute reči izgovarali sa poluglasnikom iza početnog “V”, a od XV veka pa nadalje izgovaraju ih sa “A”.

Foto: Pixabay/suju-foto

Srpskoslovenski jezik kao zvanični crkveni jezik Srbi su sredinom XVIII veka zamenili ruskim crkvenim jezikom (tzv. ruskoslovenskim). Od sredine XVIII veka do danas ruskoslovenski jezik se upotrebljava u Srpskoj pravoslavnoj crkvi kao zvaničan crkveni jezik. U tom crkvenom jeziku reči o kojima govorimo izgovaraju se na ruski način (sa “O” u prvom slogu): Voskresenije, voskresnuti, voskrese.

Srbi nisu zaboravili ni svoj stari naziv za ovaj praznik, pa se danas može čuti i Vaskrs(enije), vaskrsnuti, pored Voskresenije, voskresnuti i sl.

Reč Uskrs pripada srpskom narodnom jeziku, u kojem je u veoma davno vreme početno “U” dobijeno od starog početnog “V” (iza koga je sledio tvrdi poluglas). Tako danas imamo Uskrs (srpsko narodno), Vaskrs (staro srpsko književno i crkveno) i Voskresenije (današnje srpsko crkveno).

U pozdravu se nije uobičajio narodni izgovor Hristos uskrsnu. Sačuvano je staro srpsko crkveno (srpskoslovensko) Hristos vaskrse i današnje crkveno (ruskoslovensko) Hristos voskrese.

Ostali oblici koji se čuju, a koje smo pominjali (Hristos voskrse/vaskrese/vaskrs) ne pripadaju ni starom ni današnjem srpskom crkvenom jeziku.

Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar