Siva ekonomija, nedavno preimenovana u neformalnu ekonomiju, veoma je snažna i rasprostranjena u Crnoj Gori. Decenijama su bili uzaludni svi napori nadležnih službi za njeno suzbijanje, iako je opozicija uporno tvrdila da trodecenijska vlast nikada „nije htela, pa čak i nije zaustavila sivu ekonomiju, jer su glavni ’sivoekonomaši’ bili verni članovi vladajuće partije”.
Neformalna ekonomija ponovo je „oživela” u javnosti ocenom Vlade Crne Gore da je reč o „veoma rasprostranjenom fenomenu koji karakteriše zemlje s nedovoljno efikasnim institucijama i nedovoljnim administrativnim kapacitetima, naročito zemlje u razvoju”.
Da je „voz” neformalne ekonomije imao redovnu liniju švercovanih cigareta, oružja, droge, belog roblja, od kojih se 90 odsto prelilo u privatne džepove, više nije tajna. Takođe, milijarde evra po tom osnovu slegle su se na žiro-račune u inostranstvu, a sada se taj „tajkunski” novac pere kupovinom nekretnina i izgradnjom hiljada stambenih zgrada.
U vladinom Predlogu programa i mera za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori za period 2024–2026. godine precizirano je da sektor turizma već duže karakteriše „postojanje velikog broja subjekata koji izdaju smeštajne kapacitete, ali ih ne prijavljuju nadležnim institucijama”.
„To znači neplaćanje fiskalnih dažbina, budući da neprijavljivanje turista i njihova registracija u Centralnom turističkom registru znače neplaćanje boravišne takse, koja predstavlja prihod lokalnih samouprava i Turističke organizacije Crne Gore, te neplaćanje poreza na dohodak fizičkih lica, kao i odgovarajućih prireza na porez na dohodak fizičkih lica”, navodi se u predlogu programa. Na ovaj način budžet države i budžeti jedinica lokalne samouprave, prema proceni vlade, zakinuti su za desetine miliona evra godišnje. Takođe, ovo predstavlja krivično delo utaje poreza i doprinosa.
Prema analizi vlade od juna 2023. godine, takvi postupci dodatno usložnjavaju globalni uticaj internet platformi za posredovanje u izdavanju smeštajnih kapaciteta.
„Njih čine inostrane platforme poput ’Bukinga’, ’Er Bi-En-Bija’, i domaće platforme, poput stana na dan, i drugi oblici iznajmljivanja kapaciteta, koji su postali jedan od glavnih mehanizama putem kojih turisti rezervišu i plaćaju smeštajne kapacitete u Crnoj Gori”, tvrdi vlada.
„Sektor turizma u Crnoj Gori karakterišu i pružanje usluga turističkih agencija, turističkih vodiča, pratilaca ili animatora, izdavanje plažnog mobilijara, ski-opreme, usluge raftinga, avanturističke usluge, kao i pružanje turističkih usluga u nautičkom, seoskom, zdravstvenom i sportskom turizmu, čiji su vlasnici domaća i strana fizička lica, koji delom ili u potpunosti ne prijavljuju ove aktivnosti i ne izdaju fiskalne račune za pružene usluge”, ocenila je Vlada Crne Gore.
Vlada nije zaboravila da navede još jedan od uzroka neformalne ekonomije, a to je „trgovina duvanskim proizvodima putem interneta, a naročito prodaja maloletnim licima, za koja je često teško utvrditi koliko imaju godina”.
Vlada je upozorila i na ostale vidove trgovine, koji su „ili potpuno ilegalni, ili ih delom obavljaju registrovani preduzetnici i preduzeća”. To su „nelegalna prodaja duvanskih proizvoda, vanpijačna prodaja poljoprivrednih proizvoda, neovlašćena prodaja roba i usluga u stambenim objektima, odnosno obavljanje delatnosti bez odobrenja za rad i bez prethodno izvršene poreske registracije”.







Komentari (0)